Cilj strategije BIK+  je omogućiti djeci bolju zaštitu na internetu kroz razvoj različitih mehanizama verifikacije dobi, ali i kroz kampanje medijskog opismenjavanja te osnaživanje djece kroz edukaciju i poticanje na aktivno sudjelovanje u postupcima odlučivanja o javnim politikama

Piše: Marija Lalić

Kako djecu zaštititi od štetnog utjecaja digitalnih tehnologija i interneta, ali im ipak omogućiti da izvuku ono najbolje što im suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije omogućavaju – pitanje je koje muči brojne roditelje i nastavnike.

Zabrane i ograničenja pokazale su se kao dvosjekli mač. Smanjenjem izloženosti internetu, smanjuje se i vjerojatnost konzumiranja štetnih sadržaja, kao i drugi rizici, ali djeca istovremeno ostaju uskraćena za brojne mogućnosti te znanja i vještine potrebne da bi ravnopravno participirala u današnjem društvu.

Kako je istaknuto u Općoj napomeni UN-a br. 25, djeca imaju jednaka prava u digitalnom, kao i u stvarnom svijetu, stoga “digitalna apstinencija” nije rješenje. Ipak, djeca su na internetu izložena brojnim rizicima, poput neprimjerenih i štetnih sadržaja, krađe podataka i nepoštenih marketinških praksi koje  iskorištavaju njihovo neiskustvo i manjak samokontrole.

Utjecaj digitalnog marketinga na djecu i mlade u Hrvatskoj

Kako bi se umanjili rizici kojima su djeca i mladi izloženi, je usvojila novu Europsku strategiju za bolji internet za djecu (BIK+) čiji je glavni cilj “omogućiti zaštitu, poštivanje i jačanje položaja djece na internetu”.

Nova strategija ažurirana je verzija strategije iz 2012., koja je rezultirala uspostavljenjem mreže centara za sigurniji internet, a prethodilo joj je opsežno savjetovanje s djecom, roditeljima, nastavnicima, IKT sektorom i medijskom industrijom, civilnim društvom, akademskom zajednicom te međunarodnim organizacijama i državama člancima.

Tijekom proteklog desetljeća informacijske i komunikacijske tehnologije su se ubrzano razvijale i mijenjale, kao i način na koji ih koristimo. Suvremene tehnologije omogućuju korisnicima interakciju, komunikaciju i dijeljenje sadržaja s drugima, no aplikacije i platforme koje se pri tome koriste, uglavnom nisu prilagođene ni namijenjene djeci.

Prema rezultatima istraživanja EU Kids Online iz 2020. većina djece u dobi od 9 do 16 godina navodi da se pametnim telefonima koristi “svakodnevno” ili “gotovo cijelo vrijeme”, a vrijeme provedeno na internetu gotovo se udvostručilo u usporedbi s 2010.  Pandemija Covida-19 dodatno je naglasila  važnost digitalnih tehnologija u suvremenom životu, ali i upozorila na opasnosti koje prijete na internetu (dezinformacije, online nasilje, pretjerana upotreba tehnologija, krađa podatak), kao i na posljedice koje na društvo i pojedinca može imati tzv. “digitalni jaz“.

Pandemija i mediji: Problemi djece i mladih u virtualnom okruženju

Istraživanje online iskustava i rizika tijekom pandemije i lockdowna pokazalo je da je u tom razdoblju svaki drugi roditelj bio zabrinut zbog količine vremena koju djeca provode na internetu, a isto toliko djece je imalo osjećaj da previše vremena provodi ispred ekrana. Više od 50% djece uključene u istraživanje je, prema vlastitim tvrdnjama, bilo izloženo nasilnim i neprimjerenim sadržajima.

Uzevši u obzir stavove i iskustva djece iznesene tijekom javnog savjetovanja, kao i podatke iz različitih studija, nova BIK strategija počiva na tri stupa:

  1. SIGURNA DIGITALNA ISKUSTVA, s ciljem da se djecu zaštiti od štetnih i nezakonitih internetskih sadržaja i poveća njihova dobrobit na internetu stvaranjem sigurnog i dobno primjerenog digitalnog okruženja

U ostvarenju ovih ciljeva Europska komisija se uvelike oslanja na Akt o digitalnim uslugama (DSA) čijim usvajanjem bi se trebala znatno povećati sigurnost svih korisnika, a posebno djece. DSA  predviđa uvođenje različitih mjera kojima je cilj umanjenje rizika, kontrola ilegalnih roba, usluga i sadržaja te osnaživanje korisnika i civilnog društva.

Okvir za regulaciju internetskih platformi u Europskoj uniji

U savjetovanju koje je prethodilo izradi Strategije, djeca su sama isticala da ih zabrinjava izloženost štetnim sadržajima koji su lako dostupni. To je posljedica i dalje neučinkovitih mehanizam za provjeru dobi i alata za roditeljsku privolu. Komisija će stoga ustrajati na izradi kodeksa dobre prakse za dobno primjeren dizajn, čiji je cilj potaknuti pružatelje usluga da prihvate obvezu da “svi proizvodi i usluge koje će vjerojatno koristiti djeca budu popraćeni dobno primjerenim i lako razumljivim informacijama, kao i da alati za provjeru dobi i roditeljski nadzor, kao i alati koji djeci pomažu da lakše upozore na zlostavljanje, budu poboljšani”.

  1. DIGITALNO OSNAŽIVANJE, kako bi djeca stekla vještine i sposobnosti potrebne za donošenje razboritih odluka te kako bi se u internetskom okruženju mogla izraziti na siguran i odgovoran način;

Veliki dio dječjih života, od obrazovanja da zabave, odvija se na internetu, stoga je umjesto zabrane, cilj Strategije kroz obrazovanje koje počinje u najranijoj dobi, pripremiti djecu za donošenje informiranih odluka na internetu.

Djeci su vještine medijske pismenosti potrebne kako bi mogla razumjeti informacije kojima pristupaju i snaći se u njima, prepoznati netočne informacije i dezinformacije te prijevare i prikriveno oglašavanje, ali i aktivno i odgovorno sudjelovati u digitaliziranom društvu.

Obrazovni materijali za preuzimanje

Stoga će se u okviru strategije BIK+ podupirati velike kampanje medijskog opismenjavanja usmjerene prema djeci, obiteljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima. U oblikovanje ovih kampanja trebalo bi uključiti djecu, ali i roditelje, nastavnike i učitelje, kako bi se bolje prilagodile dobi ciljane skupine te kako bi se povećala informiranost svih dobnih skupina o rizicima kojima su djeca kao neiskusni korisnici izložena.

  1. AKTIVNO SUDJELOVANJE, uvažavanje djece dajući im mogućnost da utječu na digitalno okruženje

Kako se ne bi dogodilo da djeca budu nedovoljno zastupljena u postupcima odlučivanja o različitim javnim politikama, čime bi njihove potrebe i očekivanja mogla ostati neispunjena, potrebno je raditi na razvoju i prakticiranju građanskih vještina kod djece.

U okviru Strategije o pravima djeteta Komisija se obvezala na povećanje sudjelovanja djece uspostavom nove platforme EU-a za sudjelovanje djece. “U sinergiji s tom platformom, poticat će se aktivnosti pod dječjim vodstvom kako bi se djeca u digitalnom okruženju otvoreno i kritički bavila temama važnima mladom naraštaju kao što su cyber sigurnost, etika i održivi razvoj”, navodi se u Strategiji.

BIK+ strategija u sinergiji s drugim strateškim dokumentima, kao što su Europska strategija za prava djece, Akt o digitalnim uslugama, Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugamaAkt o digitalnim tržištima, temelj je za niz aktivnosti koje bi trebale učiniti sigurnijim mjestom za sve njegove korisnike i omogućiti djeci i mladima da uz manje rizika iskoriste sve prednosti digitalnih tehnologija.

Mladi poručuju: Naučite nas korisiti digitalne medije na pozitivan način