Na radionici ‘Djeca upoznaju medije’ u Jutarnjem listu, novinar i urednik Željko Trkanjec učenike je podijelio u skupine – po novinskim rubrikama. Svaka je skupina odabrala tri aktualne teme iz svog područja pa su na glasnom i prilično veselom kolegiju jedni pred drugima branili svoje teme i pokušavali dobiti naslovnicu

Piše: Irena Domitrović

Radionice “Djeca upoznaju medije” u sklopu 2. Dana medijske pismenosti održavale su se tijekom ožujka i prve polovice travnja u vodećim medijskim kućama u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru i Splitu. I Jutarnji list tako je otvorio vrata svoje redakcije učenicima osnovnih i srednjih škola.

Mediji kao temelj demokracije

“Mediji se nalaze između pošiljatelja i primatelja poruke i predstavljaju temelj svake demokracije”, istaknuo je novinar i urednik Željko Trkanjec svojim gostima iz Srednje škole ban Josip Jelačić. Naglasio je važnost medija u suvremenom društvu, posebno na primjeru uloge medija u kontekstu izbora.

Kako bi im dočarao koliko je posao novinara i urednika uzbudljiv, Trkanjec je za učenike održao urednički kolegij, podijelivši ih u skupine po rubrikama. Učenici su morali pronaći tri aktualne teme koje bi oni stavili u svoje novine i obrazložiti ih. Teme su vrlo brzo osmislili i izložili u glasnom, ali iznimno veselom okruženju.

Razmišljali su izvan okvira o temama kao što su poslovi budućnosti, prosječne plaće i sportske ozljede te njihov dugotrajni učinak na zdravlje, navodeći stručnjake koje bi pozvali da im daju izjave, i oštro su branili teme jedni ispred drugih kako bi baš njihova dospjela u prvi plan i na naslovnicu.

Učenik Mislav komentirao je poslije da ovakve radionice daju mogućnost učenicima da bolje upoznaju medije, što im može pomoći i da ih nauče bolje koristiti.

Odgovornost urednika

Učenički kolegij odlično simulira kroz što sve urednici prolaze svako jutro kada dođu u redakciju, jer novine imaju ograničen prostor, koji trebaju ispuniti najboljim temama, istaknuo je Trkanjec. Osim što pred kolegama moraju braniti svoje teme, urednici moraju novinarima dati jasne upute za pisanje teksta, a na kraju su oni ti koji tekst moraju pažljivo pročitati kako ne bi došlo do objave neistinitih informacija. Koliko je ozbiljan i odgovoran posao urednika najbolje potvrđuje činjenica da svaki urednik koji pusti van informaciju koja se pokaže netočnom na kraju može dobiti otkaz.

Učenici su pitali postoji li neki dogovor o tome koliko tekstova svaki novinar mora napisati u nekom vremenskom periodu, te su saznali da se ovakvi okviri ne nameću u novinarstvu jer je važnija kvaliteta od kvantitete. “Novinar može objaviti jedan tekst u tjedan dana, ali taj tekst mora biti kvalitetan”, rekao im je Trkanjec, objasnivši im kako su čitatelji ti koji u novinama traže ozbiljne i kvalitetne tekstove.

Kako pronaći novinarsku priču?

Svoju radionicu učenici su završili obilaskom redakcije u kojoj nije bilo mnogo ljudi, što im je zapravo najbolji pokazatelj toga koliki se dio novinarskog posla obavlja na terenu.

“Mislim da bi svatko trebao proći kroz ovakvu radionicu jer nam to može pomoći i u prepoznavanju lažnih vijesti, jer smo svi okruženi njima. Realno, mladi ne znaju baš puno stvari o tradicionalnim medijima, ne doživljavaju ih, tako da je ovaj tip radionice super da nam se mediji malo približe”, rekla nam je Tea.

Dane medijske pismenosti, koji su ove godine održani drugi put, od 8. do 12 travnja, organiziraju Agencija za elektroničke medije i UNICEF u suradnji s partnerima, uključujući 11 medijskih kuća, a cijeli projekt provodi se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture.

Saznajte više o Danima medijske pismenosti 2019.

Materijali za uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice