“Vjerujem da stvarajući svoje medijske sadržaje djeca mogu bolje razumjeti svrhu i izbjeći razne utjecaje medija”, kaže odgojiteljica Jelena Alpeza, koja u Dječjem vrtiću Pčelica s djecom provodi brojne zanimljive medijske aktivnosti

Piše: Ana Dokler

U zagrebačkom Dječjem vrtiću Pčelica odgojiteljica Jelena Alpeza provodi aktivnosti poput izrade optičkih igračaka i jednostavnih animiranih filmova pomoću filmske knjige (flip book), gledanja i uspoređivanja crno-bijelih i filmova u boji, uspoređivanja animiranog filma i slikovnice po kojoj je snimljen, pisanja tj. crtanja vlastitog scenarija, fotografiranja i snimanja videa fotoaparatom te tako potiče razvoj medijske pismenosti od najranije dobi.

O važnosti ranog medijskog odgoja sve se više govori u svijetu, a neke zemlje, kao Finska, uključuju medijsku pismenost u kurikulume za rano i predškolsko obrazovanje. Lijepo je vidjeti je da se tako nešto već radi i u Hrvatskoj, iako još nije propisano Nacionalnim kurikulumom. Temelji se, kao i većina dosadašnjih nastojanja u području medijske pismenosti, na osobnoj motivaciji i interesu pojedinaca, u ovom slučaju odgojiteljice.

Iz ljubavi prema fotografiji, filmu i animaciji Jelena Alpeza je prije dvanaest godina krenula na Školu medijske kulture Dr. Ante Peterlić u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza. Do sada je u programu škole sudjelovala već devet puta, a naučeno svakodnevno prenosi djeci u vrtiću, na njima prilagođen način.

Mjesto gdje učitelji snimaju filmove i uče o medijskoj kulturi

Tako je 2014. osmislila Kraći program Kreativnost kroz medije u suradnji sa stručnom suradnicom u vrtiću Anom Hitrec Milički. Elemente Programa svakodnevno koristi u svom radu.

“Baza tog programa je fotografija jer smo primijetili da takav način izražavanja pozitivno utječe na djecu i da se, primjerice, djeca s poremećajima pažnje uz objektiv fotoaparata lakše fokusiraju. Imali smo i malu foto družinu u vrtiću, a pokrećemo je i ove godine. U njoj sudjeluju zainteresirana djeca koja petkom umjesto igračke u vrtić ponesu fotoaparat pa istražujemo okolinu vrtića i fotografiramo detalje, dokumentiramo zanimljivosti u skupini i još puno toga”, priča nam Jelena Alpeza.

Od aktivnosti koje je radila s djecom u okviru redovnog programa, spominje izradu kamere, mikrofona i druge filmske opreme od kartona i kaširanog papira te slaganje “studija” u kojem se djeca rado igraju uloga snimatelja, tonaca i novinara, odnosno televizijskih voditelja. Zanimljiva je i zgoda dviju skupina djevojčica u vrtiću koje su crtale svaka svoj scenarij za film pa pitale odgojiteljicu mogu li oba filma dobiti Oscara. Zatim su zajedno od kaširanog papira izradile figure Oscara i na kraju je jedna grupa dodijelila drugoj Oscara za najbolji film.

Poticaj na kreativnost i kritičko promišljanje

“Sad razmišljamo i kako snimiti animirani film, čekamo opremu iz nekih donacija. Već smo za naš budući film snimili razne zvukove i stvorili svoju malu arhivu. Djeca su pri tome silno kreativna i nije važan krajnji proizvod, već njihov angažman, kreacija, promišljanje o svemu tome.

Većina djece u skupini voli ovakve aktivnosti, a nekoliko ih se uvijek posebno za to zainteresira. Tako je dječak, koji jako voli fotografirati i snimati videe, nedavno napravio malo kino od Lego kockica. Na mjesto platna postavio je ekran svog fotoaparata i svojim prijateljima puštao filmiće koje je snimio. U sobi imamo i grafoskop pa se djeca, kako sama kažu, igraju kina – postavljaju i izmjenjuju razne slike na grafoskopu i projiciraju ih na zidu”, kaže Jelena Alpeza te ističe kako djeci nastoji znanje o medijima približiti kroz njihov medij, a to je igra.

Priča nam i kako uz dječje i animirane filmove, koje prema dogovoru donesu djeca ili roditelji, u vrtiću nekad gledaju kratke filmove Charlieja Chaplina. U sklopu programa Sedmog kontinenta “Vrtići u kvartovskom kinu” gledali su filmove: Mališan, Ernest i Celestine te 11 kratkih animiranih filmova Animafesta 2016. godine. “Chaplinovi filmovi su jako popularni među djecom, odlično na njih reagiraju, pamte ih i uvijek su njima inspirirani”, dodaje.

Mališan: crno-bijeli, nijemi film u kojem će djeca uživati punim plućima

“Mediji su djeci dostupni, puno ih koriste. Željela bih potaknuti djecu na korištenje medija na kreativan način, promišljanje i kritički odnos, da ne budu samo konzumenti. Vjerujem da stvarajući svoje medijske sadržaje djeca mogu bolje razumjeti svrhu i izbjeći razne utjecaje medija. Pritom usvajaju osnove informatičke pismenosti, služeći se tehnologijom.

U ranom i predškolskom odgoju medije se još uvijek često doživljava negativno, smatra se da ih djeca previše koriste u obiteljskom domu i da za njih nema mjesta u vrtiću. Voljela bih da roditelji i svi uključeni u rani i predškolski odgoj znaju da postoje brojni kvalitetni i edukativni sadržaji za djecu te da se i crtani filmovi mogu gledati na različite načine, da nisu svi crtani filmovi jednaki, da djecu možemo i uz crtane filmove poticati na kritičko razmišljanje“, poručuje Jelena Alpeza.

U Dječjem vrtiću Pčelica 2015. godine odgojiteljica je provela istraživanje Medijska pismenost djece predškolske dobi, u sklopu kojeg su održane dvije fokus grupe s djecom u dobi od 5 do 7 godina. Jedna grupa djece tijekom te pedagoške godine imala je razne medijske aktivnosti, poput ranije opisanih. Djeca koja su bila izložena medijskim aktivnostima pokazala su puno veća znanja o medijima, bolju percepciju medijskih sadržaja i kritički pristup medijima, za razliku o djece koja nisu bila izložena medijskim aktivnostima. U istraživanju su sudjelovali roditelji djece te odgojiteljice dječjeg vrtića.

O svojim iskustvima u radu i o medijskoj pismenosti djece rane i predškolske dobi Jelena Alpeza do sada je govorila na Međunarodnom Znanstvenom stručnom skupu “Sadašnjost i budućnost odgoja i obrazovanja – mogućnosti i izazovi” (travanj 2017., Sisak), na Drugom međunarodnom znanstvenom i umjetničkom simpoziju o pedagogiji i umjetnosti (listopad 2017.), a u prosincu će u Zagrebu održati izlaganje na Konferenciji “Medijski odgoj i zaštita dječjih prava”.

Videoigre u predškolskoj dobi: kako utječu na dječju igru i razvoj