“Gotovo da više nema područja koje nije dotaknuto dezinformacijama u vezi s krizom COVID-19“, rekao je Guy Berger, jedan od vodećih UNESCO-ovih stručnjaka za dezinformacije

Prevela i priredila: Ana Dokler

Zbog velikog broja informacija o koronavirusu, za koje je teško utvrditi jesu li točne ili ne, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) situaciju koja prati pandemiju koronavirusa nazvala je infodemijom, a s obzirom na brojnost dezinformacija, UNESCO je počeo koristiti i izraz dezinfodemija.

Što je točno, a što ne? Pregled najraširenijih dezinformacija o COVID-u 19

Gotovo da više nema područja koje nije dotaknuto dezinformacijama u vezi s krizom COVID-19, od podrijetla koronavirusa do nedokazane prevencije i ‘lijekova’, uključujući reakcije vlada, kompanija, slavnih osoba i drugih”, rekao je Guy Berger, direktor za komunikacijske i informacijske politike i strategije u UNESCO-u i jedan od vodećih UNESCO-ovih stručnjaka za dezinformacije, u intervjuu za UN News.

Dodao je da u doba povećanih strahova, neizvjesnosti i nepoznanica postoji plodno tlo za pojavu i širenje izmišljotina te da je veliki  rizik da svaka pojedinačna neistina koja privuče pažnju poništi važnost činjenica.

“Kada ljudi ponavljaju i šire dezinformacije, uključujući i utjecajne ljude, ozbiljna je opasnost da će informacije koje se temelje na istini imati samo marginalni utjecaj“, kaže Berger.

Zbog razmjera ovog problema, Svjetska zdravstvena organizacija, koja predvodi UN-ov odgovor na pandemiju, na svoje internetske stranice sa savjetima o koronavirusu dodala je i odjeljak o mitovima, gdje su opovrgnute  brojne netočne tvrdnje, poput onih da pijenje alkoholnih pića, izloženost visokim temperaturama, ili pak hladnom vremenu, može ubiti virus.

Različiti motivi za širenje dezinformacija

Guy Berger napominje i da neki pogrešno vjeruju da su mladi ljudi ili oni afričkog porijekla imuni na koronavirus (neke dezinformacije imaju rasistički ili ksenofobični ton), ili da se ljudi u toplim krajevima, ili zemljama u kojima se bliži ljeto ne trebaju previše brinuti. Po njegovom mišljenju, vjerojatna posljedica takvih uvjerenja je nemar, koji bi mogao dovesti do još preuranjenih smrti.

‘Dezinformacije nas mogu stajati života, a zajedno ih možemo pobijediti’

Dužnosnik UNESCO-a ukazao je i na još štetniji primjer dezinformacija: poticanje uzimanja lijekova, odobrenih za druge svrhe, ali koji još nisu klinički dokazani kao učinkoviti protiv COVID-19.

Nažalost, kaže Berger, neki su iskoristili pandemiju za širenje dezinformacija u svrhu ostvarivanja vlastitih ciljeva: “Motivi za širenje dezinformacija su mnogobrojni, a uključuju političke ciljeve, samopromociju i privlačenje pažnje kao dijela poslovnog modela. Oni koji to učine igraju na emocije, strahove, predrasude i neznanje i tvrde da unose smisao i sigurnost u stvarnost koja je složena, izazovna i brzo se mijenja. ”

Zašto su teorije zavjere o koronavirusu tako zavodljive?

No, dodaje, nisu svi koji šire neistine zlonamjerni. Dobronamjerni ljudi također nekritički prosljeđuju sumnjive sadržaje. No bez obzira na razloge, upozorava Berger, ishod je isti: “Ovi različiti motivi zahtijevaju različite odgovore, ali ne bismo trebali izgubiti iz vida činjenicu da je, bez obzira na namjeru, učinak dijeljenja neistina dezinformiranje i onesposobljavanje javnosti, sa smrtonosnim potencijalom. ”

Važnost profesionalnog novinarstva

Berger ističe da kao odgovor na to “vlade, kako bi se suprotstavile glasinama, trebaju biti transparentnije i proaktivno objavljivati ​​više podataka, u skladu sa zakonima i pravom na informiranje. Pristup informacijama iz službenih izvora vrlo je važan u ovoj krizi. Međutim, to nije zamjena za informacije koje daju novinski mediji, pa također intenziviramo naše napore da uvjerimo vlasti da je slobodno i profesionalno novinarstvo saveznik u borbi protiv dezinformacija, posebno zato što novinski mediji otvoreno djeluju u javnoj sferi, iako mnogo dezinformacija ostaje ispod radara, na aplikacijama za razmjenu poruka.”

Budite oprezni s informacijama koje dobivate putem aplikacija za dopisivanje

UNESCO, nastavio je Berger, posebno apelira na vlade da “ne nameću ograničenja slobodi izražavanja koja mogu naštetiti suštinskoj ulozi neovisnih medija, već da prepoznaju novinarstvo kao silu u borbi protiv dezinformacija, čak i kada objavljene provjerene informacije i informirana mišljenja smetaju onima na vlasti.”

UNESCO-ov izvještaj pod nazivom “Novinarstvo, sloboda medija i COVID-19“, objavljen povodom Svjetskog dana slobode medije, koji se obilježava 3. svibnja, također ističe važnost profesionalnog novinarstva u borbi protiv dezinformacija:

“Ova je kriza dovela u prvi plan važnost medija i pristup provjerenim informacijama. Slobodni i neovisni mediji služe kao ključni izvor vjerodostojnih i spasonosnih informacija, a ljudima pomažu otkrivanjem i raskrinkavanjem laži u dezinfodemiji. Profesionalno novinarstvo – objavljivanje provjerenih činjenica i informiranih mišljenja – ljudima je dalo alternativu dezinformacijama i pomoglo u opovrgavanju laži.”

Infografika: Medijska pismenost u doba koronavirusa

Foto: engin akyurt on Unsplash