Na radionici ‘(Inter)nacionalna povijest filma kao čuvarica folklora’ učenici su analizirali folklorne elemente u odabranim filmovima i televizijskim serijama te ih povezivali s filmskim izražajnim sredstvima i sadržajnim sastavnicama filma. Radionicu je osmislila i vodila profesorica kroatistike Juliette Janušić

Piše: Juliette Janušić

Tijekom ožujka i travnja 2019., u tri škole Varaždinske županije – u Klenovniku, Varaždinu i Gornjoj Voći, održana je radionica “(Inter)nacionalna povijest filma kao čuvarica folklora”, osmišljena ciljano za potrebe projekta “(D)oživi folklor na drukčiji način” Centra tradicijske kulture Varaždin i partnerske organizacije udruge SVIMA, kao jedna u nizu aktivnosti unutar projektne cjeline Folklor i interkulturalne kompetencije za djecu.

Radionica za učenike viših razreda osnovne škole održana je kao dvosat medijske kulture te je pokazala beskrajne mogućnosti upotrebe igranog filma u nastavi, ne samo Hrvatskog jezika.

Ključevi filma: pitanja za dešifriranje svakog igranog filma

Namjera je radionice bila uočavanjem i analizom folklornih elemenata prisutnih u odabranim, reprezentativnim filmskim (i televizijskim) djelima ujedno senzibilizirati za povijest hrvatskog filma i televizije te senzibilizirati za druge kulture pomoću njihove kinematografije, odnosno potaknuti na aktivno, promišljeno gledanje filmova i posezanje za kvalitetnim filmskim sadržajima bez predrasuda glede starosti filma ili pripadnosti određenoj nacionalnoj kinematografiji. Kako je bliskoistočna tematika prožimala sve projektne aktivnosti, i ovdje je bila obavezna poveznica. Stoga se krenulo od internacionalnog, nepoznatog prema nacionalnome, poznatome i završilo lokalno, što je s obzirom na Varaždinsku županiju u kojoj se aktivnost povodila i odabrane filmske/televizijske uratke omogućilo dodatno kontekstuiranje.

Prateći ilustrativnu PowerPoint prezentaciju, učenici i učenice su uvodno upoznati s folklornim elementima, tj. elementima tradicijske kulture koje možemo analizirati prilikom gledanja igranog filma ili igrane televizijske serije (način života, običaji, nošnje/odijevanje, glazba i ples, usmena književnost i jezik, likovno stvaralaštvo) i povezati s filmskim izražajnim sredstvima i sadržajnim sastavnicama filma.

Potom su im dani primjeri te su gledani teaseri, odnosno kratki inserti iz filmova novije europske i bliskoistočne filmske produkcije: poljski igrani Hladni rat, islandsko-danski Ovnovi, dječji saudijskoarabijski igrani film Vadžda, iranski Izgubljen u Iraku. Učenicima je također ukazano na nekoliko kultnih primjera iz svjetske filmske povijesti, uz apostrofiranje legendarnih redatelja i glavnih glumaca, kao što su Sedam godina u Tibetu J.-J. Annauda, Lawrence od Arabije D. Leana, i Sedam samuraja A. Kurosawe.

Za kraj prvog dijela radionice, istaknuti su hrvatski igrani filmovi Breza A. Babaje i Đuka Begović B. Schmidta te igrane televizijske serije Prosjaci i sinovi A. Vrdoljaka i Gruntovčani K. Golika. Uz to su uvijek isticane i napomene o godini nastanka, redatelju, književnom predlošku za film, hrvatskoj sredini koja je tematizirana u filmu i glavnim glumcima, kako bi učenici mogli spontano usvojiti neki od navedenih podataka kao mjesto opće kulture.

U nastavku radionice, gledajući unaprijed izdvojene dijelove, to jest inserte iz igrane serije Gruntovčani i igranog filma Breza, učenici su kroz vođeni razgovor tražili i analizirali folklorne elemente u njima te ih povezivali sa sadržajnim sastavnicama i filmskim izražajnim sredstvima, uz vođenje bilješki na nastavnom listiću s tablicom. Pritom je poseban naglasak stavljen na ulogu naivne umjetnosti u ovim djelima, jezik i način izražavanja, elemente usmene narodne književnosti (poslovice, bajalice, brojalice), način života, patrijarhalne obiteljske odnose, narodne običaje i praznovjerje, pjesmu i ples, nošnje, ali i karakterizaciju likova i glumu, vrijeme u filmu, prepoznavanje filmskih planova, simbola i kontrasta, ulogu boje i osvjetljenja, scenografije i kostimografije, i dr.

Kao podsjetnik i motivaciju za samostalno istraživanje kvalitetnih, umjetnički vrijednih medijskih sadržaja, učenicima je podijeljen ilustrativan i informativan radni materijal s pojašnjenjima i zanimljivostima vezanima uz lokalni kontekst (naiva i slikari naive, scenarist Gruntovčana Martin Kerstner i sl.), svim relevantnim podacima o gledanim i spomenutim filmovima i serijama, kako bi stekli naviku praćenja filmografskog opisa, te mrežnim stranicama koje je uputno pratiti.

Projekt (D)oživi folklor na drukčiji način provodio je Centar tradicijske kulture Varaždin u partnerstvu s udrugom SVIMA te Osnovnom školom A. Kačića Miošića iz Donje Voće, Osnovnom školom grofa Janka Draškovića iz Klenovnika i VI. osnovnom školom Varaždin. Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temelju rezultata natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2018./2019.

Što sve djeca uče gledajući filmove