Donosimo vam animirani film Butoyi kojeg su napravile djevojke iz Burundija, a govori o nemogućnosti školovanja djevojčica i seksualnom nasilju. Prije i nakon gledanja ovog filma, važno je s djecom razgovarati, kako biste priči dali kontekst i kako bi djeca mogla pitati što ih zanima i izraziti svoja mišljenja i osjećaje

Piše: Ana Dokler

Afrički animirani film Butoyi, koji je 2013. napravila grupa 12 djevojaka iz Burundija, bavi se položajem djevojčica i žena u toj zemlji i posebno temema nemogućnosti školovanja djevojčica i prijetnje od seksualnog nasilja. Možete ga pogledati s djecom, odnosno mladima u dobi kada ovo mogu razumijeti i kada je važno s njima o tome razgovarati, od kraja osnovne  ili početka srednje škole na dalje.

Priča mnogih djevojčica u svijetu

U ovoj animiranoj basni, Butoyi je mlada koza koja živi u ruralnom području Burundija. Zajedno sa svojom braćom ide u školu i igra se s djecom iz susjedstva, no život joj se mijenja kada joj majka kaže da je prestara za školu, da je naučila dovoljno za djevojčicu i da će joj od sada pomagati u kući i na polju. Jednog dana, kada ode po vodu, doživi seksualno zlostavljanje, što je sudbina svake pete djevojčice u Burundiju. Nakon što ju je stariji lav silovao, Butoyi je ostala trudna. Strah ju je da će je obitelj odbaciti i čini joj se da nema izlaza.

To je zapravo priča mnogih djevojaka koje odrastaju u Burundiju, ali i drugim državama, no u Butoyinom slučaju rasplet donosi nadu u promjene. Ona svojoj obitelji ispriča što se dogodilo i od njih dobije podršku, lava prijave policiji i on završi u zatvoru. Na kraju vidimo odraslu Butoyi, koja se u međuvremenu i udala, kako svoju djecu – blizance laviće šalje u školu, uz poruku kćeri da treba ići iako je velika, jer je važno da i djevojčice uče.

Promjene u zajednici

Autorice filma sudjelovale su u projektu Tam Tam Mobile međunarodne humanitarne organizacije War Child. Taj projekt koristi se digitalnom tehnologijom i medijima kako bi osnažio djecu i mlade da govore o osjetljivim temama koje su im važne. Pričajući svoje priče kroz film i radio, djeca mogu sigurno podijeliti svoja iskustva, osjećaje i razmišljanja. Tako mogu i potaknuti dijalog u zajednici i pokrenuti promjenu.

Učenje o pravima djece kroz dječje filmsko stvaralaštvo

U zajednici ovih djevojaka film je prikazan više puta, kako bi svi imali priliku pogledati ga. Nakon projekcija su djeca i odrasli, uključujući lokalne političare, raspravljali o temama iz filma i o koracima koje moraju napraviti da bi se stvari promijenile.

Ovaj film fascinantne animacije prikazan je i na mnogim svjetskim festivalima, uključujući i naše Four River Film Festival, Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih VAFI te Festival o pravima djece, a dobio je i brojne nagrade.

Važne teme za razgovor

Prije i nakon gledanja ovog filma, važno je s djecom razgovarati, kako biste potresnoj priči dali kontekst i kako bi djeca mogla pitati što ih zanima i izraziti svoje mišljenje i osjećaje. Možete razgovarati o tome kako u mnogim kulturama, u svijetu, ali i u našem okruženju, djevojčice nemaju jednako pravo na obrazovanje kao dječaci, iako je to jedno od univerzalnih dječjih prava. Možda i u svojoj obitelji možete pronaći primjer bake ili prabake koja je završila samo nekoliko razreda osnovne škole i nije mogla nastaviti školovanje, iako je to željela. Ovo može biti i uvod u širu priču o položaju djevojčica i žena u prošlosti i danas, s različitim primjerima gdje žene imaju, a gdje nemaju jednaka prava i mogućnosti kao muškarci.

Kako rodni stereotipi u filmovima i na televiziji utječu na dječji razvoj

O temi seksualnog zlostavaljanja također je važno dodatno razgovarati. Treba imati na umu da je za autorice rad na filmu vjerojatno bio terapeutski, jer su se same, ili u svom okruženju susrele s ovim problemom. Možete pitati dijete kakva su njegova iskustva, što je do sada čulo o tome. Razgovarajte o tome što sve spada u seksualno zlostavljanje, kako se zaštititi u slučaju opasnosti i što učiniti ako se dogodi. Možete komentirati i kako je Butoyi nakon tog iskustva osjećala strah i sram, a kako je ipak, kad je ispričala svoju priču, dobila podršku koju je trebala. Ako je potrebno, za ovaj razgovor možete se unaprijed pripremiti, primjerice uz članak Hrabrog telefona o seksualnom zlostavljanju.

Materijali za edukativne radionice na temu sextinga i sextortiona