Radionica ‘Moje potrebe i društvene mreže’ osmišljena je za provođenje na jednom nastavnom satu s učenicima viših razreda osnovne škole ili srednjoškolcima, ali svatko može i sam proći kroz ove vježbe i riješiti radne listiće ili kviz da bi saznao nešto više o sebi

Izvor: Sabina Mandić, Sanja Radić Bursać, Josipa Mihić, Miranda Novak, Dušanka Kosanović, Digitalni mediji i mentalno zdravlje

Sva su naša ponašanja motivirana našim psihološkim potrebama, a osvještavanje potreba koje nas motiviraju na korištenje društvenih mreža cilj je jedne od radionica iz edukativnih materijala “Digitalni mediji i mentalno zdravlje“.

Te materijale, objavljene u sklopu 4. Dana medijske pismenosti, napisale su socijalne pedagoginje, odnosno psihologinje i psihoterapeutkinje Sabina Mandić, Sanja Radić Bursać, Josipa Mihić i Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Dušanka Kosanović iz organizacije Familylab Hrvatska.

Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje

U nastavku vam prenosimo prijedlog radionice o društvenim mrežama i potrebama, koju možete provesti s učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole ili sa srednjoškolcima, a da biste se dodatno informirali i pripremili za radionicu, pročitajte i poglavlje o tome zašto koristimo društvene mreže iz uvodnog dijela ovih materijala.

Radionica ‘Moje potrebe i društvene mreže’

Radionica je namijenjena učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole te srednjoškolcima.

Ishodi učenja – Učenici će moći:

  • osvijestiti svoje motive, odnosno potrebe zbog kojih najčešće koriste društvene mreže
  • prepoznati i opisati potencijalno problematične motive korištenja društvenih mreža
  • osmisliti drugačije načine ispunjavanja pojedinih potreba.

Trajanje radionice: 1 nastavni sat / 45 minuta

Potreban materijal za provedbu: radni list “Lista mojih motiva za korištenje društvenih mreža”, radni list “Aplikacije za moje potrebe”, pribor za pisanje (olovke i/ili bojice), hamer-papir, ploča i kreda i dr.

Opis aktivnosti

Na početku radionice, a s ciljem uvođenja u temu, učenike se pozove na davanje odgovora o tome koriste li društvene mreže, koje te koliko često.

Kao glavni problem danas mladi doživljavaju ovisnost o internetu

Nakon kratke diskusije potiče ih se da se prisjete posljednje situacije u kojoj su koristili neku društvenu mrežu te da razmisle što ih je na to motiviralo. Jesu li tom prilikom možda poželjeli komunicirati s bliskom osobom, pogledati nešto zabavno, bilo im je dosadno ili se radi o posve drugom razlogu? I voditelj može s učenicima podijeliti vlastito iskustvo i motive zbog kojih je u posljednjoj situaciji posegnuo za društvenim mrežama, te ih time potaknuti na daljnje uključivanje. Ako netko od učenika/učenica ne koristi društvene mreže, može razmisliti o tome zbog čega to njemu/njoj nije zanimljivo i zašto drugi to čine. Dobiveni odgovori o razlozima i motivima korištenja društvenih mreža zapisuju se na ploču ili hamer-papir.

U nastavku voditelj ističe kako postoje brojni razlozi zbog kojih mnogi ljudi koriste društvene mreže te se učenicima (s ciljem osvještavanja i prepoznavanja situacija u kojima najčešće posežu za njima, kao i potreba koje time zadovoljavaju) podijeli pripremljeni radni list “Lista mojih motiva za korištenje društvenih mreža”. Učenici imaju zadatak samostalno zaokružiti brojeve ili označiti tvrdnje koje za njih vrijede.

Umjesto ispunjavanja liste, učenici mogu ispuniti i digitalni kviz “Moji motivi za korištenje društvenih mreža“.

Kviz: Moji motivi za korištenje društvenih mreža

Nakon što su završili s ispunjavanjem liste (ili digitalnog kviza), učenike se motivira da u parovima ili manjim grupama prokomentiraju tvrdnje koje su označili. Potiče se zajednička diskusija i promišljanje o tome iz kojih razloga je važno razumjeti razloge korištenja društvenih mreža, jesu li određeni motivi više korisni i/ili pozitivni od drugih, postoje li motivi koje smatraju problematičnima te koje bi tu istaknuli i sl. Prilikom razgovora s učenicima i poučavanja voditelj se može koristiti uvodnim tekstom ovog priručnika te dobivene odgovore povezati sa zadovoljavanjem psiholoških potreba.

Vrlo je vjerojatno da će učenici neke od motiva odrediti više poželjnima, poput korištenja društvenih mreža u svrhu stvaranja i produbljivanja odnosa s bliskim ljudima ili informiranja, učenja i rješavanja problema i sl. Pojedini će im se motivi učiniti potencijalno problematičnima, kao što je korištenje društvenih mreža u svrhu distrakcije ili zamjene za odnose uživo. Važno je učenicima pojasniti kako je svako naše ponašanje motivirano našim psihološkim potrebama. Korištenjem društvenih mreža možemo si vrlo učinkovito odgovoriti na pojedine potrebe. Na primjer, ako imamo jaku potrebu za bliskošću, a nismo u mogućnosti susresti se uživo sa svojim prijateljem, komuniciranje putem neke od društvenih mreža može nam pomoći da zadovoljimo tu potrebu. Međutim, ako isključivo na taj način zadovoljavamo svoju potrebu za bliskošću, to dugoročno može imati loš utjecaj na našu psihološku dobrobit i kvalitetu odnosa koje stvaramo.

Potrebe koje zadovoljavamo koristeći društvene mreže

U završnom dijelu radionice učenici se upute da ponovno pogledaju svoju listu motiva te da razmisle postoje li još neki drugi načini, osim korištenja društvenih mreža, s pomoću kojih bi mogli zadovoljiti pojedine potrebe. Primjerice, učenik koji je primijetio kako često koristi društvene mreže da bi se brzo osjećao bolje može razmisliti o tome koje ga druge aktivnosti raduju i doprinose tome da se osjeća sigurno i dobro (poput slušanja glazbe, šetnje sa psom, razgovora s bliskim ljudima o vlastitim emocijama i dr.)

Učenicima se podijeli pripremljen radni list “Aplikacije za moje potrebe” (primjer je na slici desno) te imaju zadatak osmisliti aplikacije tako da one simboliziraju nove načine na koje u nekoj sljedećoj situaciji mogu pokušati zadovoljiti svoju potrebu za bliskošću, za ugodom ili nošenjem s neugodom, za zabavom i/ili razvijanjem pozitivne slike o sebi.

U prazne kvadratiće crtaju simbole koji predstavljaju aktivnosti uz pomoć kojih će pokušati odgovoriti na svoje različite potrebe, a mogu osmisliti i ispod aplikacije napisati i njezino ime. Po završetku samostalnog rada učenici predstavljaju svoje aplikacije (u paru, manjim grupama ili na razrednoj razini).

IZAZOV!

Prijedlog dodatne aktivnosti ili aktivnosti za učenike nakon provedene radionice

Učenicima se može zadati “IZAZOV!” kako bi iskustvo s radionice primijenili u svakodnevnom životu. Na primjer, motivira ih se da tijekom sljedećih pet dana prije korištenja društvenih mreža pokušaju biti svjesniji zašto su posegnuli za njima, odnosno da prepoznaju koju potrebu im navedeno ponašanje u toj situaciji zadovoljava. Može im pomoći i fotografiranje ispunjenog radnog lista s njihovim novim aplikacijama, koji zatim mogu koristiti kao zaslon na vlastitom pametnom telefonu tijekom tih dana kako bi se motivirali na drugačije načine ispunjavanja vlastitih potreba kada je to moguće.

Preuzmite edukativne materijale ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’

Kao uvod u radionicu, s učenicima možete pogledati i video lekciju o digitalnim medijima i mentalnom zdravlju.

Granice: Primjećujete li kada vam je dosta mobitela?

Foto: Julia M Cameron, Pexels