Razgovarajte s djecom o ‘happy slappingu’. Riječ je o teškom obliku nasilja koje počinje fizičkim i verbalnim nasiljem, a potom se dodaje i snimka kao dokaz poniženja, pa se uz fizičko nasilje nastavlja događati i

Izvor: Lana Ciboci, Igor Kanižaj, Danijel Labaš, Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana

Engleski termin “” na hrvatski se prevodi kao “videosnimanje napada”. No osim snimanja, treba navesti da je riječ, kako piše Vesna Bilić (2018: 127), o novijem obliku “elektroničkog nasilja za koji je karakteristično da se bezazlena žrtva najčešće slučajno odabire, namjerno napada, fizički ozljeđuje, vrijeđa, ismijava ili izvrgava ruglu, a cijeli događaj snima se videokamerom ili mobitelom i potom objavljuje na internetu i/ili prosljeđuje mobitelom drugim ljudima”. Riječ je, dakle, o događaju koji se može dogoditi svakom djetetu koje počinitelji odaberu za žrtvu, tuku ga, vrijeđaju, ismijavaju ili maltretiraju na drugi način, pritom to snime i video objave na nekoj komunikacijskoj platformi na kojoj se zapravo verbalno nasilje nastavlja u komentarima.

Nasilje pomoću medija: Videosnimke povezuju klasično i elektroničko nasilje

Riječ je o teškom obliku nasilja koje počinje stvarnim nasiljem – fizičkim i verbalnim, a potom se dodaje i snimka kao dokaz poniženja, pa se uz fizičko nasilje nastavlja događati i elektroničko nasilje. Zato ovakav događaj može imati ozbiljne posljedice za psihičko zdravlje žrtve, ali i njoj bliske djece, pa je nemoguće ignorirati činjenicu da takvih događaja ima i u Hrvatskoj, a ne samo drugdje u svijetu. Budući da napadači najčešće takvo ponašanje ne shvaćaju kao nasilje, nego kao zabavu ili kao neku šalu, što je vidljivo i iz same sintagme na engleskom “happy slapping”, koja bi se mogla prevesti kao “radosno šamaranje” ili “sretno pljuskanje”, predlažemo da s djecom razgovarate o ovoj pojavi koju bi se prema nekim znanstvenicima trebalo nazvati brutalnim šamaranjem (engl. brutal slapping), kako piše Vesna Bilić (2018).

Radni zadatak

je primjerena za djecu od 10 do 18 godina

Razgovarajte s djecom o ovom ozbiljnom problemu s kojim su se neka od njih sigurno suočila, bilo da su bila žrtve bilo da su počinitelji, bilo da su – na žalost – pasivni ili aktivni promatrači koji i na taj način postaju supočinitelji.

U tom ih razgovoru pitajte:

  1. Jesu li čuli za “happy slapping”?
  2. Znaju li možda je li netko od njihovih prijatelja/školskih kolegica ili kolega izložen toj vrsti elektroničkog nasilja?
  3. Pitajte ih jesu li nekome prijavili tu vrstu ponašanja i nasilja, jer su posljedice ozbiljne i teške.
  4. Pitajte ih znaju li i upozorite ih da se i komentiranje i pasivno promatranje mogu smatrati sudjelovanjem u toj vrsti nasilja.
  5. Objasnite im da vam se uvijek mogu obratiti za pomoć.

Razgovarajte i o emocionalnoj pismenosti i upozorite dijete da je neprirodno ne osjećati empatiju prema žrtvi, ma tko ona bila. Poučite ih zlatnom pravilu: Ne čini drugima, što ne želiš da drugi čine tebi!

Priručnik s radionicama koje možete s djecom provoditi kod kuće

Foto: StockSnap from Pixabay