Studenti Fakulteta političkih znanosti provjerili su, među ostalim, je li nezaposlenost mladih u Hrvatskoj prepolovljena od ulaska u EU te upućuje li zaista 10.000 znanstvenih radova na štetnost 5G tehnologije za ljudsko zdravlje

Piše: Ana Dokler

Europsko udruženje za edukaciju novinara (European Journalism Training Association – EJTA) pokrenulo je uoči Europskih izbora 2019. projekt EU Factcheck s ciljem raskrinkavanja dezinformacija, pokretanja rasprave utemeljene na činjenicama i poticanja medijske i informacijske pismenosti. Među 20 europskih fakulteta koji su sudjelovali u projektu bio je i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Sedmero studenata novinarstva – Ivan Kužela, Lucija Marčec, Emilio Marinović, Danijel Matkov, Mihaela Orehovec, Ivana Turković i Lucija Vulić – u sklopu seminarske grupe kolegija Televizijsko novinarstvo, pod vodstvom asistentice Petre Kovačević, provjeravalo je izjave hrvatskih kandidata za Europski parlament, u čemu im je pomagala i nositeljica predmeta prof. dr. sc. Tena Perišin, koja je ujedno i predstavnica FPZG-a u EJTA-i.

Kako u prilogu Televizije Student o projektu kaže studentica Ivana Turković, najveći problem s kojim su se susreli bio je pronaći izjavu koju vrijedi provjeriti i koja se uopće može provjeriti, jer se izjave hrvatskih političara uglavnom temelje na predviđanjima i obećanjima.

Do sada su na stranici projekta EU Factcheck hrvatski studenti objavili analize tvrdnji da je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj prepolovljena od ulaska u EU, da oko 10.000 znanstvenih radova upućuje na štetnost 5G tehnologije za ljudsko zdravlje, da su dvije trećine europskih zakona već dio hrvatskog zakonodavstva te smije li se po hrvatskim zakonima sudac trgovačkog suda kandidirati na europskim izborima. Za prve dvije tvrdnje zaključili su da su uglavnom netočne, a za druge dvije da su uglavnom točne. U svojim članicima opisali su i kako su do tih zaključaka došli.

Njihovo istraživanje sastojalo se od provjere podataka u internetskim bazama podataka i arhivima, čitanja zakona te konzultacija sa stručnjacima, a nastojali su dobiti i komentare političara koji su iznijeli pojedine tvrdnje, no oni su to u pravilu izbjegavali.

Kako kritički vrednovati izvore na internetu

Ukupno je na stranici EU Factcheck objavljeno gotovo 80 analiza tvrdnji kandidata iz raznih europskih zemalja, uključujući i to da su Europski izbori zapravo referndum o pobačaju te da su porast homofobije u Nizozemskoj prouzročile nekontrolirana imigracija i otvorene granice.

Na kraju projekta, stranica je brojila više od 10 tisuća pojedinačnih posjetitelja, a studenti Lucija Vulić i Emilio Marinović za Global su komentirali kako je jedina mana projekta njegov malen doseg koji bi se mogao povećati jedino ako mainstream mediji prihvate takav način izvještavanja.

Petra Kovačević istaknula je da je ovdje ipak fokus na novinarima i da projekti poput ovog prije svega podsjećaju da je bit njihova posla ne uzimati sve zdravo za gotovo i kako je dobra priprema i provjera činjenica zapravo najvažniji dio njihova posla.

Provjera točnosti informacija mora postati redakcijska praksa, ali i sastavni dio medijskog opismenjivanja građana, primatelja informacija”, zaključila je profesorica Perišin.

Foto: Petra Kovačević; video: Televizija Student

Alati za provjeravanje činjenica