U sklopu 2. Dana medijske pismenosti održani su stručni skupovi u Splitu, Rijeci i Zagrebu, na kojima je oko 400 učitelja i nastavnika hrvatskog jezika dobilo ideje kako koristiti medije u nastavi, s učenicima analizirati medijske sadržaje i poticati ih na kritičko razmišljanje

Piše: Ana Dokler

Agencija za elektroničke medije u suradnji s Agencijom za odgoj i organizirala je, u sklopu 2. Dana medijska pismenosti, tri međužupanijska stručna skupa za učitelje i nastavnike hrvatskog jezika. Skupovi su održani u Splitu 23. travnja, Rijeci 24. travnja te u u Zagrebu 26. travnja. Ukupno je na njima sudjelovalo oko 400 nastavnika hrvatskog jezika i učitelja razredne nastave, a na riječkom skupu i studenti Učiteljskog fakulteta.

Samo 8% hrvatskih građana učilo je kritički sagledavati medijske sadržaje

O medijskoj pismenosti i obrazovanju za medije govorili su prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti, doc. dr. sc. Lana Ciboci, prodekanica za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment i dr. sc. Ivan Uldrijan, asistent na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, te Ana Dokler, glavna urednica portala medijskapismenost.hr.

“Sudjelovali smo u jedinstvenoj edukaciji u okviru Dana medijske pismenosti. Iako su aktivnosti bile vrlo intenzivne, smatramo kako će ovakav tip edukacija osnažiti učitelje i nastavnike i još ih više potaknuti na dodatne aktivnosti i razvoj novih projekata iz medijske pismenosti u okviru hrvatskog jezika, ali i kroz izvannastavne aktivnosti. i su posebno važni jer su, uz roditelje, nerijetko jedini koji pomažu djeci da se lakše snalaze u virtualnom svijetu. I dalje moramo nuditi nove programe edukacije za njih jer nam istraživanja pokazuju kako sve više roditelja traži da se više poučava u medijima u osnovnim i srednjim školama.

U jednoj smo radionici na poseban način osvjestili kako je medijska pismenost zapravo potrebna svima jer vrlo teško možemo prepoznati zavaravajući medijski sadržaj, što su učitelji i sami iskusili kroz primjere na kojima se temeljila radionica”, rekao je izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, koji je održao predavanje pod nazivom “Zašto nam je potrebna medijska pismenost u 21. stoljeću? – Novi modeli podučavanja o dezinformacijama, lažnim vijestima i propagandi u medijima”. Pokazao je kako se kod učenika može poticati kritičko razmišljanje o medijskim sadržajima i dao konkretne prijedloge kako ih analizirati.

Ana Dokler predstavila je portal medijskapismenost.hr i projekt , koje su pokrenuli Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s brojnim partnerima. Naglasak je bio na obrazovnim materijalima za poučavanje o medijskoj pismenosti u osnovnim i srednjim školama, koji su dostupni na portalu medijskapismenost.hr, a uz teorijski uvod u temu kojom se bave, uvijek sadrže i niz vježbi i zadataka za učenike, s istaknutim ciljevima i ishodima nastavne jedinice te priledlozima predmeta u sklopu kojih se mogu provoditi.

Obrazovni materijali za preuzimanje

“Kako podučavati o etici u medijima” tema je o kojoj je govorio izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, istaknuvši ključna etička načela kada je riječ o izvještavanju o djeci i mladima te primjere njihova kršenja. Pokazao je i brojne primjere manipulacija i senzacionalizma u medijima, koje nastavnici mogu analizirati sa svojim učenicima.

Dr. sc. Lana Ciboci svoje je predavanje o prevenciji elektroničkog nasilja započela informacijom da roditelji na društvenim mrežama u prosjeku objave i do tisuću fotografija svog djeteta do njegova petog rođendana te istaknula i važnost edukacije roditelja. Uz brojne primjere, nastavnicima je približila različite vrste elektroničkog nasilja te ih uputila kako primijeniti različite tehnike i metode s ciljem prevencije elektroničkog nasilja među učenicima u osnovnoj ili srednjoj školi.

O svrsishodnom korištenju tradicionalnih i digitalnih medija i medijskih sadržaja u nastavi i izvannastavnim aktivnostima govorio je dr.sc. Ivan Uldrijan u svom predavanju “Medijska kultura i primjena medija u obrazovanju”. Uputio je nastavnike na različite digitalne alate te dao prijedloge kako uz pomoć medija obogatiti proces učenja, koristeći i prilike za učenje o samim medijima i njihovim specifičnostima.

“I ovaj primjer suradnje Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za elektroničke medije pokazuje važnost okupljanja dionika i zajedničkog rada na projektima medijske pismenosti. Veliki odaziv nastavnika i učitelja na skupove pokazuje i njihovu osvještenost i potrebu za edukacijom, ali ukazuje i na veliku važnost pripreme obrazovnih materijala za predavanja medijske pismenosti u školama”, istaknuo je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.

Kako bi se u školi trebalo učiti o medijima?