Za seksistički trebaju vrijediti ista pravila kao za rasistički – ističe se u preporuci Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv seksizma

Izvor: Žene i mediji

na internetu vrlo je raširen diljem Europe, a žene su njime nesrazmjerno pogođene – osobito mlade žene i djevojčice, novinarke, političarke, javne osobe i braniteljice ženskih ljudskih prava. Jedan vid seksizma na internetu su i negativni komentari na izražene stavove ili mišljenja.

I dok su napadi na muškarce češće zasnovani na njihovim profesionalnim mišljenjima ili stručnosti, žene su češće izložene seksističkom i seksualnom zlostavljanju i vrijeđanju čija se ekstremnost može povećati zahvaljujući anonimnosti koju omogućuje .

Elektroničko seksualno nasilje: prepoznajte ga i reagirajte

Ti napadi ne utječu samo na dostojanstvo žena već ih mogu i spriječiti da izraze svoje mišljenje (uključujući i na radnom mjestu) što rezultira njihovim izostankom iz internetskih prostora. Na taj se način potkopava pravo na slobodu govora i mišljenja u demokratskom društvu, ograničavaju profesionalne mogućnosti i pojačava demokratski deficit.

Digitalno doba produbilo je izloženost ženskog tijela, govora i aktivizma promatranju. Uz to, seksistička zloupotreba društvenih mreža – poput objavljivanja intimnog vizualnog materijala bez pristanka prikazanih osoba – oblik je nasilja koji se treba riješiti.

Umjetna inteligencija predstavlja posebne izazove u odnosu na ravnopravnost spolova i rodne stereotipe. Korištenje algoritama može prenijeti i ojačati postojeće rodne stereotipe te tako pridonijeti održavanju seksizma.

Ovi su izazovi istaknuti u Preporuci Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv seksizma iz ožujka 2019., kojom se pozivaju Vlade država članica da provedu zakonodavne mjere koje definiraju i kriminaliziraju incidente seksističkog govora mržnje i primjenjive su na sve medije, te isto tako definiraju i postupke prijavljivanja i odgovarajuće sankcije. Također bi trebalo poticati proaktivnije postupke otkrivanja i izvještavanja o seksističkom govoru mržnje u svim medijima, uključujući internet i nove medije.

Stereotipi, diskriminacija i kult tijela u medijima – kako zaštiti djecu?

Internet i društvene mreže su sredstvo slobode izražavanja i promicanja ravnopravnosti spolova, ali omogućuju i počiniteljima izražavanje pogrdnih misli i vrijeđanja. Iako se rasistički govor mržnje prepoznaje kao protivan europskim i međunarodnim standardima ljudskih prava, isto ne vrijedi uvijek za seksistički govor mržnje ili ženomrzački govor, a postojeće politike i zakonodavstvo na svim razinama nisu bile u stanju riješiti taj problem na odgovarajući način.

Stoga se države potiču preuzeti odgovornost za borbu protiv govora mržnje i osigurati da se na seksistički govor mržnje primjenjuju ista pravila kao i na ona koja se odnose na rasistički govor mržnje kada je riječ o primjeni kaznenopravnih sankcija.

96% mladih susreće se s govorom mržnje na internetu, 44% i sami su žrtve

Foto:  Kev Costello on Unsplash