Bili smo na interaktivnom predavanju ‘Kako i zašto učiti o medijima’ koje je za djevojke iz Učeničkog doma Marije Jambrišak održala novinarka, urednica i publicistica Višnja Biti
Piše: Ana Dokler
Sve imaju pametne telefone i koriste društvene mreže, ponajviše Snapchat. Na društvenim mrežama provedu više od tri sata dnevno, neke čak i do devet sati. Svjesne su nekih rizika, no neke imaju i preko 1000 “prijatelja”. Prate razne Youtubere i influencere, a na mobitelima katkad gledaju i filmove i serije. Neke od njih u školi moraju mobitele ostaviti u kutiji, ali ima i dosta primjera gdje ih profesori potiču da tijekom sata na internetu provjere neku informaciju vezanu za gradivo, najčešće iz povijesti ili zemljopisa. Voljele bi više učiti o medijima i misle da bi se s tim trebalo započeti već u osnovnoj školi.
Rekle su to srednjoškolke iz Učeničkog doma Marije Jambrišak u Zagrebu, njih 20-ak koje su sudjelovale na interaktivnom predavanju o medijima i medijskoj pismenosti, koje je za njih održala Višnja Biti, dugogodišnja novinarka i urednica na Hrvatskoj radioteleviziji i publicistica.
Kao novinarka radila je za prvenstveno emisije za djecu i mlade, ili o njima, te pratila područje medija, zdravlja, građanskog odgoja i općenito odgoja i obrazovanja, a iako je prije godinu dana otišla u mirovinu, i dalje o tim temama poučava djecu i mlade, kao i one koji rade s djecom i mladima.
U Školi medijske kulture “Dr. Ante Peterlić” u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza već 15 godina svake godine vodi radionicu radijske reportaže, na kojoj se učitelji i profesori iz osnovnih i srednjih škola obrazuju za stvaranje radijske emisije, odnosno vođenje radijske skupine u svojoj školi. Zadnje 4 godine vodi i radijsku radionicu u Privatnoj umjetničkoj gimnaziji, a često održava i predavanja i radionice pod nazivom “Kako i zašto učiti o medijima” – za djecu i mlade, nastavnike, pedagoge, odgajatelje i ravnatelje učeničkih domova.
Edukacija učitelja koji će djecu poučavati medijskoj pismenosti
Tako je u Učeničkom domu Marije Jambrišak, s kojim je često surađivala i kao novinarka, održala ovo interaktivno predavanje za učenice, a dva tjedna kasnije i predavanje za njihove odgajatelje.
Razgovor s mladima o njihovim medijskim iskustvima
S djevojkama je razgovarala o brojnim temama, uključujući medijske ideale ljepote, lažne vijesti, manipulacije u medijima, reklame i njihov utjecaj na naše izbore. Govorila im je i o dječjim pravima, dječjem medijskom stvaralaštvu i o temama o kojima djeca i mladi snimaju filmove.
Kao primjer za to, pogledali su kratki dokumentarni film Alex, koji su snimili polaznici filmske grupe u Muškom učeničkom domu Dubrovnik, koju vodi Miro Bronzić, te ga zajedno prokometirali.
“Kada govorim mladima o medijima i medijskoj pismenosti, želim ih kroz razgovor, a ne predavanje, potaknuti da osvijeste koliki dio njihovog života je participacija u medijima, koliko im to doprinosi u obrazovanju, kako to utječe na njihovo samopouzdanje i na njihovu svakodnevicu. Želim ih podržati da dođu do spoznaje da će sami, ako su medijski pismeni, znati za sebe birati, kao i kreirati kvalitetne medijske sadržaje, a ne biti žrtve njihovih utjecaja“, kaže Višnja Biti o svom pristupu u radu s mladima. Vjerojatno baš zbog njenog iskustva na radiju, način na koji vodi interaktivno predavanje pomalo podsjeća na radijsku emisiju.
Odgajateljima iz doma je, kao i inače kad o tome govori odraslima, nastojala približiti svijet mladih i njihova iskustva s medijima.
“U želji da poštuju privatnost, ili pak zbog neznanja, odrasli često ne ulaze u svijet medija i ne znaju kakva iskustva djeca i mladi imaju. Ne samo da ne shvaćaju opasnosti kao što su elektroničko nasilje ili susreti s nepoznatim osobama, nego nisu svjesni ni problema sa slobodnim pristupom sadržajima kojima djeca nisu dorasla. Roditelji su inače jako važna karika u medijskom odgoju i kao što razgovaraju s djecom o školi, slobodnom vremenu, izlascima, trebali bi razgovarati i o virtualnom svijetu koji na djecu ima veliki utjecaj i u kojemu provode puno vremena. Kad je riječ o djeci koja žive u učeničkim domovima, u tom smislu važnu ulogu imaju njihovi odgajatelji”, ističe Višnja Biti.
Najčešće brige roditelja kad je riječ o medijima i zašto zabrane nisu rješenje
Ljubica Banović, ravnateljica Učeničkog doma Marije Jambrišak i predsjednica Udruge učeničkih domova Hrvatske kaže da neki domovi imaju novinarske i filmske grupe i rade svoje časopise, snimaju spotove i kratke filmove, a odgajatelji prate što djeca rade na internetu i s njima o tome razgovaraju.
Razvoj medijske pismenosti i poticanje medijskog stvaralaštva
U Učeničkom domu Marije Jambrišak imaju domski list i Facebook stranicu, a odgajateljica Sabina Naranđa već četiri godine vodi filmsku grupu, za što se dodatno educirala na Školi medijske kulture “Dr. Ante Peterlić”.
“Nama je osnovni sadržaj slobodno vrijeme učenika, a budući da nam je cilj jačanje njihovog samopouzdanja i raznih kompetencija, domovi su dobro mjesto i za razvoj medijske pismenosti. Mediji su djeci veliki interes, rijetki nisu stalno ‘prikopčani’ na internet. Kada dođu u dom, prvo im je pitanje imamo li wi-fi. Svjesni smo da ih trebamo educirati kako bi bili oprezni, ali i da zabrane i dociranje tu nisu učinkoviti. Potičemo ih da govore o svojim iskustvima i iskustvima svojih prijatelja, kao i da paze jedni na druge. Iako se u nekim domovima to već radi, trebalo se još više pažnje posvetiti poticanju medijske pismenosti te učenicima i češće dati mogućnost stvaranja medijskih sadržaja jer se kroz praksu najbolje uči“, smatra ravnateljica Ljubica Banović.
Višnja Biti iz svog iskustva dodaje kako djeca vole raditi sve vezano za novinarsvo, no da je važno da su u tome vođeni.
“Kad radim radijske radionice s djecom i mladima, ali i učiteljima, podučavam ih osnovama novinarstva i cijelom procesu pripreme radijske emisije. To je učenje važno bez obzira na to hoće li se oni ubuduće baviti novinarstvom, jer jača samopuzdanje, komunikacijske vještine, kako slušati druge, kako lijepo govoriti…”, kaže Višnja Biti.
Dodatna je vrijednost što se tako razvijaju i vještine medijske pismenosti, koje će djeci i mladima pomoći i prilikom korištenja medija, jer kako kaže britanska stručnjakinja za medijsku pismenost Sonia Livingstone, učenje kako stvoriti medijski sadržaj pomaže osobi analizirati i sadržaj koji su stvorili drugi.