Rezultati velikog istraživanja koje je proveo Institut za društvena istraživanja ukazuju na to da je umjereno korištenje digitalnih uređaja najbolje za razvoj te potvrđuju važnost medijskog obrazovanja i pronalaženja ravnoteže između online i offline aktivnosti

Piše: Ana Dokler

Za djecu i mlade (a i za nas odrasle) u korištenju digitalnih medija potrebno je naći mjeru – jedan je zaključaka istaknutih u izvješću “U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka: perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija“, koje donosi rezultate istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu provedenog 2022.

Takvu poruku prenosi i slogan 6. Dana medijske pismenostiU ravnoteži – online i offlinete su Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili infografiku s izdvojenim rezultatima tog istraživanja.

Autori izvješća “U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka” su dr. sc. Boris Jokić, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon, a u istraživanju je sudjelovalo 17472 učenika (5. i 7. razred osnovnih i 3. razred srednjih škola) te 3634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Hrvatskoj, što ga čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.

Kad se u obzir uzmu i pozitivni i negativni utjecaji, rezultati istraživanja ukazuju na to da je umjereno korištenje digitalnih uređaja najbolje za razvoj djece i mladih. U nastavku izdavajamo neke od podataka koji potvrđuju važnost medijskog obrazovanja i pronalaženja ravnoteže između online i offline aktivnosti:

  • Svaki peti ispitani srednjoškolac na digitalnim uređajima provodi više od četiri sata dnevno, a u svim generacijama digitalne uređaje više koriste učenice.
  • Kod sve tri generacije ispitanih učenika (učenici petih i sedmih razreda osnovne škole i učenici trećih razreda srednje škole) češće korištenje digitalnih uređaja povezano je s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti te s nižim razinama dobrobiti i zadovoljstva sobom.
  • 69,5 % učenika sedmih razreda velikim ili izrazitim problemom smatra količinu vremena koju mladi provode na mreži, a njih 62,3 % problemom smatra zaokupljenost nevažnim sadržajima u mrežnom okruženju.
  • Više od 80 % ispitanih učitelja i nastavnika negativnim procjenjuju utjecaj digitalnih tehnologija na fizičko i mentalno zdravlje učenika te na kvalitetu provođenja slobodnog vremena.
  • Djeca i mladi svjesni su koristi koje im je donijela moderna tehnologija, ali i zabrinuti zbog negativnih utjecaja koje ima na obrazovanje, na kvalitetu slobodnog vremena, na fizičko i mentalno zdravlje. Ipak, uspoređujući svoje odnose na mreži i uživo, djeca i mladi ipak biraju druženje uživo.

U preporukama proizašlima iz ovog istraživanja ističe se važnost sustavnog rada na razvoju digitalne i medijske pismenosti djece i mladih kroz obrazovni sustav, kao i potreba jačanja medijske pismenosti svih građana.

Preuzmite infografiku u pdf formatu

DANI MEDIJSKE PISMENOSTI 2023.