Na panelu o medijskoj pismenosti u sklopu međunarodne konferencije “Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija” u Zagrebu predstavljen je rad Francuskog instituta za medijsku i informacijsku pismenost CLEMI, prve agencije za medijsku pismenost u Europi. Iako je po mišljenju panelista puno napravljeno na promociji medijske pismenosti i u Hrvatskoj, još se puno treba učiniti

Piše: Ana Dokler

U Zagrebu je 27. studenog održana međunarodna “Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija” u organizaciji Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Agencije za elektroničke medije i Zaklade Friedrich Ebert. Na njoj su sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske, Francuske, Njemačke, Finske, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, a raspravljalo se o potrebi za novim zakonskim okvirom, ulozi nacionalnih regulatornih tijela te važnosti aktivnog sudjelovanja novinara i civilnog društva u borbi protiv dezinformacija.

Međunarodna konferencija o suzbijanju dezinformacija u eri digitalnih medija

Održan je i “Kako se medijskom pismenošću i obrazovanjem boriti protiv dezinformacija”, koji je moderirao Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije i ravnatelja Agencije za elektroničke medije.

“Mislim da se protiv dezinformacija ne možemo boriti tako da pojednostavimo pristup i svu pažnju usmjerimo na prepoznavanje razlike između lažne informacije i točne. Treba nam znatno sofisticiranije, dubinsko znanje o tome kako funkcioniraju mediji i vijesti, kako se proizvode sadržaji, te kako da ih kritički koristimo, kako da sami stvaramo medijske poruke i sadržaje i da ih odgovorno dijelimo. Jer uz prepoznavanje dezinformacija, vjerojatno je složenije – kako prepoznati sve forme pristranog izvještavanja, manipulaciju, propagandu”, rekao je Tomljenović.

Iskustva iz Francuske

Jedna od sudionica panela, Anaïs Adriaens-Allemand iz Francuskog instituta za medijsku i informacijsku pismenost CLEMI, koji je osnovan još 1983., kao prvo institucionalno tijelo za medijsku pismenost u Europi, rekla je kako su u CLEMI-ju uvjereni da se jedino sveobuhvatnim nacionalnim pristupom može odgovoriti na problematiku dezinformacija, kao i drugih izazova života u digitalnoj eri. U Francuskoj je jedna od kompetencija koju učenici moraju steći tijekom svog obrazovanja. U školama ona nije predmet za sebe, već se koristi transverzlani pristup prema kojem bez obzira na predmet koji predaju, nastavnici moraju uključiti medijsku pismenost u nastavu, objasnila je.

“CLEMI puno radi na edukaciji nastavnika, jer bez toga ne bi imalo smisla uključiti medijsku pismenost u nastavni plan. Također izrađujemo nastavne materijale i druge resurse za nastavnike, a organiziramo svake godine i Tjedan tiska i medija u školama, tijekom kojeg učenici sudjeluju na radionicama u medijim kućama, i natječaj za školske medije kojim želimo potaknuti taj kreativni apsekt medijske pismenosti. Učenici kroz stvaranje medijskih sadržaja uče kako naći, provjeriti, organizirati i objaviti informaciju. Kroz razne zadatake i igre zapravo uče o novinarstvu. Takav se pristup pokazao učinkovitim – istraživanje francuskog Ministarstva kulture o utjecaju mjera medijske i informacijske pismenosti u školama pokazalo je da 65% djece provjerava informacije, a 87% ih svakodnevno čita informativne sadržaje“, rekla je Anaïs Adriaens-Allemand.

Vidljivi rezultati promicanja medijske pismenosti u Hrvatskoj

Nataša Sajko, profesorica savjetnica u Medicinskoj školi Varaždin i mentorica u eksperimentalnom programu Ministarstva znanosti i obrazovanja “Škola za život” rekla je kako se i u hrvatskim školama mnogo toga radi, posebno kroz školske filmske i novinarske družine. 

“Sada su kritičko mišljenje, digitalna i informacijska pismenost kao transverzalne kompetencije uključene u sve predmetne kurikule i kurikule međupredmetnih tema, a radimo i na edukaciji nastavnika. Iskorak bi ipak bilo osnivanje posebne Agencije ili odjela za medijsku pismenost u Agenciji za odgoj i obrazovanje“, rekla je prof. Sajko.

Lea Čengić, voditeljica odjela za medijsku pismenost regulatornog tijela Bosne i Hercegovine (RAK), osvrnula se na ulogu regulatora u medijskom obrazovanju: “Industrija, mediji, obrazovne institucije, zakonodavci, regulatori – svatko ima svoju ulogu u medijskom obrazovanju. Regulator može dati veliki doprinos, a hrvatska Agencija za elektroničke medije s portalom medijskapismenost.hr dala je sjajan primjer kako okupiti razne aktere i koordinirati njihov rad.”

Mogu li regulatori poticati medijsku pismenost?

Milica Vučković, asistentica na Fakultetu političkih znanosti, također smatra da se u Hrvatskoj zadnjih godina vide rezultati truda i rada mnogih aktera na promicanju medijske pismenosti. “Mogu se primijetiti značajne razlike između samo nekoliko generacija mladih ljudi, ne samo u korištenju medija, nego i u odnosu prema njima. Studenti 1. godine novinarstva sada su puno oprezniji, ali su s druge strane i uplašeni zbog dezinformacija. Kod mnogih se rađa cinizam, ničemu ne vjeruju, sve dovode u pitanje, pa je to uzrok zbunjenosti i apatije. Poziv na kritičko mišljenje često tumače kao poziv na kritiziranje. Iako je puno napravljeno, ima još puno posla”, zaključila je.

Robert Tomljenović na kraju je najavio 3. Dane medijske pismenosti koji će se održati od 29. ožujka do 4. travnja 2020., a u tom tjednu i veliku međunardnu stručnu konferenciju o medijskoj pismenosti, koju organiziraju Agencija za elektroničke medije, Ministarstvo kulture i Europska komisija.

Što je kritička medijska pismenost i kako je razvijati kod djece