na internetu i društvenim mrežama mogu utjecati na naša raspoloženja, stavove i ponašanja. Stoga je potrebno razvijati algoritamsku pismenost koja nam može pomoći shvatiti što su i kako djeluju računalni  te kako će sve više utjecati na naše živote

Piše: Velibor Mandić

Roditelji su nas još dok smo bili mali strpljivo učili kako kao pješak trebamo prijeći s jedne na drugu stranu prometnice. Vjerojatno se sjećate kada su govorili da treba stati, pogledati prvo lijevo pa desno i provjeriti približava li se automobil ili neko drugo vozilo. Prijelaz preko ceste je zapravo relativno jednostavan algoritam koji počinje provjerom je li sigurno zakoračiti na kolnik, a završava kada stignemo na drugu stranu. Taj nam je algoritam poznat jer smo ga svi naučili još dok smo bili djeca, no što ako se odjednom nađete u Velikoj Britaniji gdje se vozi lijevom stranom? Kako ćete tamo prijeći cestu? Morat ćete se prilagoditi, promijeniti algoritam i stojeći uz rub ceste prvo pogledati desno, zato što iz tog smjera prvo može naići brzi automobil, a ne lijevo kao u Hrvatskoj. Situacije u prometu, znate već, mogu biti opasne i nepredvidive, pogotovo za pješake, te zato treba biti uvijek na oprezu.

Kada pak uključimo naše digitalne uređaje, poput pametnog telefona ili pametnog sata, uglavnom ne razmišljamo prijeti li nam kakva opasnost poput one kojoj može biti izložen pješak u prometu. No, kao što u prometu sudjeluju pješaci, automobili i biciklisti, tako i u digitalnom svijetu postoji mnogo onih koji međusobno mogu surađivati, ali i činiti prekršaje. Gotovo sve što se događa na internetu upravljano je određenim algoritmima koji prate ponašanje svih nas, a potom utječu na naša ponašanja i odluke. Kao što smo kao pješaci ranjivi na prometnici jer nas može udariti neoprezni vozač, tako i u svijetu interneta bivamo izloženi mogućim prijevarama i manipulacijama ako na vrijeme ne uspijemo uočiti opasnosti.

Kako učiti o algoritmima

Algoritmi s kojima se susrećemo na internetu, posebice na društvenim mrežama, mogu utjecati na naša raspoloženja i ponašanje prema partneru, prijateljima i obitelji, na stavove o politici, ekonomiji i društvu. Stoga je potrebno razvijati algoritamsku pismenost (engl. algorithm literacy), važnu granu digitalne medijske pismenosti koja nam može pomoći shvatiti što su i kako djeluju računalni algoritmi te kako će sve više utjecati na naše živote.  Za sada relativno mali broj ljudi posjeduje dovoljno znanja o algoritmima, a to stvara digitalnu nejednakost, nalik onoj nejednakosti između siromašnih i bogatih, te je potrebno da što više svih nas, posebice đaka i studenata, započne usvajati više informacija o algoritamskoj pismenosti.

Videolekcija: Algoritmi koji prate naše digitalne tragove

Iako nam algoritamska pismenost može isprva zazvučati komplicirana i namijenjena samo onima koji se dobro razumiju u računala ili matematiku, ovom području bi zapravo trebalo pristupiti kao i ranije opisanom korištenju pješačkog prijelaza. Algoritmi su naime tek nizovi pojedinačnih radnji, te ih je moguće pojednostaviti i razložiti na više dijelova. Analitičar Jordan Hill iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) smatra da se djeci školske dobi računalni algoritmi mogu objasniti ako se zorno prikažu kao niz radnji koje korak po korak slijede jedna drugu. Hill predlaže školskim nastavnicima usvajanje više znanja o algoritmima, kako bi o toj tematici mogli s više samopouzdanja raspravljati s učenicima, te poziva da se u edukativne programe uključe knjižnice i znanstvene institucije.

Dobre i loše strane algoritama

Svi bismo se trebali pripremiti i na cijeloživotno obrazovanje o ovoj tematici jer računalni algoritmi stalno se mijenjaju, usavršavaju i nadopunjuju, te pronalaze nove načine kako saznati još više o nama i našim interesima. Već sada su društvene mreže i veliki internetski pretraživači u stanju generirati sadržaj koji je prilagođen pojedincu, što znači da početna stranica neke aplikacije biva različita za dvije osobe koje primjerice sjede jedna do druge. Takav personalizirani sadržaj može naravno biti vrlo koristan jer izabire samo ono što pojedinca zanima, ali i štetan ako širi dezinformacije i manipulacije.

Algoritmi u digitalnim medijima naime uglavnom nastoje kod korisnika izazvati snažne emocije poput bijesa ili zauzimanja rigidnog stava, što otežava logičko prosuđivanje i kritičko razmišljanje. Na taj način algoritamske formule mijenjaju naše ponašanje i odnos jednih prema drugima, što dugoročno dovodi do stvaranja snažno suprotstavljenih društvenih skupina koje sve manje pristaju na međusobnu suradnju.

Algoritmi društvenih mreža mogu ugroziti naše mentalno zdravlje

Za stjecanje algoritamske pismenosti potrebno je stoga biti spreman usporediti i razlučiti koje su sličnosti, a koje razlike između brojnih mreža i internetskih stranica koje mnogi od nas svakodnevno koriste i po više sati. Facebook je, primjerice, prema analizi iz prošle godine, algoritamski davao veći značaj reakcijama ljutnje šireći tako provokativnije sadržaje, dok je TikTok svojim algoritmom za široku publiku otvorio još veći prostor za ljutite reakcije i izljeve mržnje jer ih nije zadržao u grupama kao što je činio Facebook.

Algoritmi u sve više uređaja

Algoritmi se, sukladno poslovnim interesima interetskih tvrtki, nerijetko mijenjaju te je u vrijeme pisanja ovog teksta YouTube najavio uvođenje novih identifikacija za video kanale, dok je TikTok odlučio uvesti posebnu opciju samo za gledanje videozapisa namijenjenih isključivo starijima od 18 godina. Upravo zbog takvih promjena algoritamsku je pismenost potrebno često i strpljivo nadopunjavati, ponekad i svakodnevno.

Moderni uređaji koji su uglavnom uključeni na internetsku mrežu stvari (IoT) poput budilica, pametnih žarulja, zdravstvenih pomagala, pametnih satova, televizora, frižidera, zvonca s kamerom na ulaznim vratima stana, nadzornih kamera i sve do samohodnih kućanskih robota također će koristiti sve složenije i međusobno povezane algoritme o kojima još uvijek znamo vrlo malo. Stoga će algoritamska pismenost postajati sve važnija kako bi svatko od nas imao dovoljno vještina za razumijevanje o tome kako digitalni uređaji s kojima smo cijeli dan okruženi zapravo funkcioniraju, međusobno komuniciraju i prikupljaju brojne i vrlo detaljne informacije o nama.

Kako pametno koristiti pametne igračke – savjeti za roditelje

I u prelasku na drugu stranu prometnice algoritmi će uskoro imati sve značajniju ulogu, jer se razvijaju roboti koji će komunicirati s automobilima i pješacima te pokušati povećati sigurnost u prometu. Eksperimentalni projekt, koji se uz financijsku pomoć Europske unije razvija u Italiji i testira među ostalim i u Ljubljani, opremljen je kamerama i različitim senzorima za navigaciju koji detektiraju pješake, posebice djecu i starije. Koliko će takav robot biti uspješan u povećanju sigurnosti u prometu ovisi zapravo o algoritmima koji će donositi odluku kada pješacima dojaviti da je siguran trenutak za prijelaz preko ceste. O algoritmima dakle može ovisiti i sigurnost naših života, stoga nije na odmet već sada naučiti ponešto o njima.

Foto: Markus SpiskeUnsplash