U usporedbi s 2017. godinom, novi val istraživanja EU Kids Online pokazuje porast rizika s kojima se djeca suočavaju na internetu, kao i sve češće korištenje alata generativne umjetne inteligencije. Gotovo 60 % djece pokušalo je smanjiti vrijeme provedeno na internetu, ali u tome nije uspjelo
Izvor: Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu
Rezultati nacionalnog reprezentativnog istraživanja EU Kids Online 2025. za Republiku Hrvatsku, koje je provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu uz potporu Agencije za elektroničke medije, predstavljeni su 19. prosinca 2025. u Uredu Europskog parlamenta za Hrvatsku.
Predstavljanje je otvorila koordinatorica istraživanja EU Kids Online za Hrvatsku, izv. prof. Lana Ciboci Perša. Publiku je u ime Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj pozdravila Barbara Peranić, kao i predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, prof. dr. sc. Danijel Labaš te Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije.
Što se promijenilo od 2017. do 2025.?
Prije osam godina internet je bio važan dio dječjeg života, danas je postao njegov stalni okvir. Pokazuju to rezultati najnovijeg nacionalnog istraživanja EU Kids Online 2025, koji u usporedbi s podacima iz 2017. godine otkrivaju promjene u načinu na koji djeca u Hrvatskoj koriste internet, ali i rizike kojima su izložena.
Od “čestog korištenja” do stalne povezanosti
Istraživanje EU Kids Online iz 2017. pokazivalo je da većina djece svakodnevno koristi internet, ponajprije putem pametnih telefona, no online aktivnosti tada su još uvijek bile vremenski i prostorno ograničenije. U 2025. godini granice gotovo da više ne postoje. Više od 80 % djece u dobi od 10 do 16 godina svakodnevno koristi pametni telefon za pristup internetu, uključujući i najmlađe uzraste. Digitalni uređaji koriste se tijekom cijelog dana, za vrijeme konzumiranja obroka, vrlo često prije spavanja, pa čak i noću.
Gotovo 60 % djece pokušalo je smanjiti vrijeme provedeno na internetu, ali u tome nije uspjelo, što upućuje na gubitak samokontrole i potrebu za većom podrškom roditelja i škole.
Uznemirujuća iskustva postaju češća
U 2017. godini otprilike svako sedmo dijete u Hrvatskoj prijavljivalo je da je na internetu doživjelo nešto što ih je uznemirilo. U Hrvatskoj 2025. taj se udio povećao: više od četvrtine djece (27 %) doživljava uznemirujuća iskustva na internetu barem jednom mjesečno.
Posebno zabrinjava činjenica da se udio djece s takvim iskustvima značajno povećava s dobi, a vrhunac se bilježi među 16-godišnjacima. Iako se većina djece i dalje osjeća relativno sigurno online, broj negativnih iskustava pokazuje da se rizici normaliziraju i postaju dio svakodnevice.
Generativna umjetna inteligencija, novi suputnik dječjeg odrastanja
U novom valu istraživanja veliki naglasak stavljen je i na generativnu umjetnu inteligenciju. Istraživanje pokazuje da je samo jedna petina djece u Hrvatskoj izjavila da u posljednjih mjesec dana nisu koristili alate generativne umjetne inteligencije, što znači da ih velika većina koristi aktivno i relativno često. Djeca generativnu umjetnu inteligenciju najčešće koriste u školske svrhe, ponajprije za pisanje eseja i sastavaka, ali i za sažimanje i objašnjavanje tekstova. Kao razloge korištenja najčešće navode praktičnost, da si olakšaju zadatke, uštede vrijeme ili postignu bolju ocjenu u školi. Istodobno, značajan dio djece koristi alate UI i iz znatiželje, kako bi vidjeli što sve takvi alati mogu učiniti.
Priručnik za učitelje o primjeni umjetne inteligencije u učenju i poučavanju
Posebno zabrinjava podatak da gotovo svako treće dijete koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovor o vlastitim brigama ili za savjete o fizičkom zdravlju i kondiciji. Stručnjaci upozoravaju da se time alatima pridaje uloga povjerljivog sugovornika ili savjetnika, iako oni nisu dizajnirani kao zamjena za roditelje, nastavnike ili zdravstvene i stručne službe. Takva praksa otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti, točnosti informacija i emocionalnoj dobrobiti djece.
Zanimljivo je da u korištenju generativne umjetne inteligencije ne postoje značajne razlike između djevojčica i dječaka, osim u jednom segmentu, dječaci češće navode da koriste alate UI za izradu tzv. deepfake sadržaja, odnosno manipuliranih slika i videozapisa. Ovaj podatak dodatno naglašava potrebu za sustavnom edukacijom o etičkim i sigurnosnim aspektima novih tehnologija.
Seksualni sadržaji: ono što je nekad bilo iznimka, danas je učestalo
Jedna od najozbiljnijih promjena u odnosu na 2017. odnosi se na izloženost seksualnim porukama i sadržajima. Dok su raniji podaci upućivali na manji udio djece koja dolaze u kontakt s takvim sadržajem, 2025. godine čak četvrtina djece navodi da je u posljednjih godinu dana primila seksualne poruke, a među 16-godišnjacima taj udio raste na 40 %.
Dodatno zabrinjava podatak da gotovo svako treće dijete takve poruke prima od nepoznate osobe, što ukazuje na visoku razinu rizika u digitalnom okruženju koje je djeci stalno dostupno.
Digitalna pismenost raste, ali ne dovoljno brzo
U usporedbi s 2017., djeca danas pokazuju višu razinu samopouzdanja u osnovnim digitalnim vještinama, poput zaštite uređaja ili dijeljenja sadržaja. Međutim, više od trećine djece ne zna koristiti privatni način pregledavanja, a gotovo polovica nije sigurna kako funkcioniraju algoritmi društvenih mreža. To znači da, unatoč većem iskustvu, djeca često nemaju znanja potrebna za razumijevanje načina na koji digitalne platforme oblikuju sadržaj koji vide, što ih čini podložnijima manipulaciji, dezinformacijama i neprimjerenim sadržajima.
Novi izazovi zahtijevaju nove odgovore
U odnosu na 2017. godinu, rezultati istraživanja EU Kids Online 2025 jasno pokazuju da internet više nije samo alat ili prostor zabave, već okruženje u kojem djeca žive, uče, grade odnose i suočavaju se s rizicima.
Istraživanje EU Kids Online 2025 pruža temeljitu sliku o digitalnim iskustvima djece u Hrvatskoj, temeljenu na kvantitativnim podacima prikupljenima tijekom svibnja i lipnja 2025. godine među djecom u dobi od 10 do 16 godina. Izvješće, koje su izradili izv. prof. Lana Ciboci Perša, prof. dr. sc. Igor Kanižaj i dr. sc. Dunja Potočnik ukazuje na to da je digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj u samo osam godina postalo intenzivnije, složenije i rizičnije.
Stručnjaci upozoravaju da su zato potrebni sustavniji odgovori, jačanje medijske i digitalne pismenosti u školama, veća uključenost roditelja te jasne javne politike koje prate brze tehnološke promjene.
Cjelovite rezultate istraživanja možete pročitati i preuzeti na poveznici https://djecamedija.org/istrazivanja/.
Od rezultata do prakse
U sklopu predstavljanja rezultata istraživanja, održan je i okrugli stol ,”Od rezultata do prakse: što nalazi EU Kids Online HR znače za djecu, škole i politike” u kojem su sudjelovali Željka Josić, državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva, prof. dr. sc. Danijel Labaš i Robert Tomljenović, a moderirao ga je prof. dr. sc. Igor Kanižaj.
Željka Josić istaknula je važnost suradnje u ovom području: “Nalazimo se u izazovnim vremenima. Potrebno je pratiti djecu i biti im podrška, osnažiti odgojno-obrazovni sustav, uključiti roditelje, razgovarati s djecom te im pomoći u razvijanju kritičkog mišljenja. Treba iskoristiti moderne tehnologije, približiti se djeci i naučiti ih razumijevanju. To zahtijeva veliki angažman.”
Robert Tomljenović podsjetio je: “Istraživanje EU Kids Online daje nam važne uvide s kakvim se izazovima i opasnostima susreću djeca i mladi u odrastanju koje se velikim dijelom odvija u digitalnom prostoru. Istodobno ukazuje nam da moramo pojačati naše napore u radu na medijskoj pismenosti i započeti sa sustavnim medijskom obrazovanjem još od predškolske dobi, te da naglasak treba staviti na razvoj kritičkog razmišljanja, ali i emocionalne pismenosti, odnosno na razvoj empatije, koje u društvu razvidno nedostaje. Agencija za elektroničke medije kroz svoj program poticanja projekata medijske pismenosti nastavit će s financiranjem ovakvih istraživanja, koja su iznimno važan alat u donošenju adekvatnih politika i odgovora na sve veće izazove koje nam donose društvene mreže, digitalne platforme i umjetna inteligencija.”
Javni poziv za sufinanciranje projekata medijske pismenosti u 2026.
Profesor Danijel Labaš istaknuo je važnost kontinuiranog rada s roditeljima: “Digitalno okruženje mijenja se brže nego što se mijenjaju roditeljske navike i očekivanja. Djeca vrlo često znaju više o tehnologiji od svojih roditelja, ali to ne znači da roditelji nisu potrebni, upravo suprotno. Djeci su potrebni odrasli koji razumiju digitalni svijet dovoljno dobro da bi mogli postavljati granice, razgovarati o rizicima i biti oslonac, a to se ne može postići jednokratnim predavanjima, nego sustavnim i trajnim radom.”
