U sklopu projekta Djeca medija volonteri Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu održali su predavanja i radionice za više od 12 tisuća djece, roditelja i školskih djelatnika. O njihovom radu razgovarali smo s predsjednikom Društva Danijelom Labašem te potpredsjednicima Igorom Kanižajem i Lanom Ciboci
Piše: Ana Dokler
Elektroničko nasilje, e-bonton, odgojna i obrazovna uloga medija, utjecaj videoigara na djecu i mlade, senzacionalizam u medijima, medijski prikazi ljepote, mediji i oglašavanje te nasilje u medijima, neke su od tema eduaktivnih interaktivnih predavanja i radionica koje za djecu, roditelje, nastavnike i stručne suradnike u školama održavaju volonteri udruge Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu u sklopu projekta Djeca medija.
Do sada održali više od 600 takvih predavanja i radionica za više od 12 tisuća djece, roditelja i školskih djelatnika, posjetili više od 90 osnovnih i srednjih škola, a temom medijske pismenosti bave se i u emisiji Odgoj za ideale koja se emitira svake četvrte nedjelje u mjesecu na Radiju Marija, kroz članke na portalu djecamedija.org, čiji redizajn upravo pripremaju, te na društvenim mrežama Facebooku i Twitteru.
Riječ je o najvećem volonterskom projektu u području medijskog obrazovanja u Europskoj uniji, s više od 100 članova volontera. Većinom su to studenti novinarstva i komunikologije, koji su 2015. dobili Posebnu Rektorovu nagradu koju najboljim studentskim projektima i znanstvenim radovima dodjeljuje rektor Sveučilišta u Zagrebu, a sve je i krenulo od ideje jedne studentice 2008. godine.
“Maja Mihovilović, tada studentica komunikologije na Hrvatskim studijima, za kolegij Medijska pedagogija napisala je seminarski rad u kojem je predložila održavanje tribina o medijskoj pismenosti u srednjim školama. Poslije je sudjelovala na prvoj Komunikološkoj školi Matice hrvatske, održanoj također 2008. godine, i na temelju njenog prijedloga tamo su studenti razradili projekt Djeca medija te odmah krenuli u provedbu, a tek tri godine kasnije osnovali smo i udrugu Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu”, priča nam predsjednik udruge i voditelj projekta Danijel Labaš, inače profesor na Hrvatskim studijima.
Nehijerarhijsko podučavanje i praktičan rad s djecom i odraslima
Rad na terenu, s djecom, roditeljima i nastavnicima od početka je najvažniji dio projekta, a prošle godine podržalo ga je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Tako su tijekom 2016. u osam županija i Gradu Zagrebu u partnerskim osnovnim školama organizirali Medijske dane.
“Uglavnom bi to bilo na Dan škole, tako da zaista cijeli dan može biti posvećen medijima. Pored predavanja za učenike, roditelje te nastavnike i stručne suradnike, na Medijskom danu održavaju se i različite radionice na kojima se djeca igraju novinarske redakcije i izrađuju svoj časopis, rade plakate, analiziraju crtiće i slično. Pristup, analiza, vrednovanje i proizvodnja su četiri razine medijske pismenosti i ovakvim pristupom želimo djeci omogućiti da se snalaze na svim tim razinama”, istaknuo je potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti.
S obzirom na veliki interes škola za ovakva predavanja i radionice, za ovu su godinu osmislili novi model:
“U 2017. kreće naš novi projekt Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti, koji se ponovno provodi uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, ovog puta u 12 hrvatskih županija. Kroz taj projekt želimo potaknuti djecu, roditelje, nastavnike i stručne suradnike da budu kritički osviješteni korisnici medija, da aktivno traže informacije te im pružiti savjete i primjere kako mogu iskoristiti prednosti informacijske tehnologije i medija. Umjesto obraćanja cijelim razredima, svim nastavnicima u školi, odnosno roditeljima na roditeljskom sastanku, sada ćemo intenzivnije raditi s pojedinim učenicima, roditeljima i nastavnicima s ciljem da oni kasnije prenose ta znanja svojim vršnjacima ili kolegama u školi, drugim članovima svojih obitelji i tako dalje”, objasnila nam je druga potpredsjednica udruge Lana Ciboci, predavačica na Visokoj školi Edward Bernays.
U pravilu studenti predaju i vode radionice za djecu, zbog dobne bliskosti, kao i sličnijeg načina korištenja medija, a stariji članovi DKMK-a, uglavnom fakultetski profesori, rade s roditeljima i nastavnicima.
U svom pristupu ističu nehijerarhijsko podučavanje i razgovor bez moraliziranja, i kažu da su i djeca i odrasli, kad im se pristupi na takav način, jako zainteresirani za medijsku pismenost.
Potreba za medijskom i emocionalnom pismenošću
“Kad radimo s djecom u školama, kao veliki problem prepoznajemo elektroničko nasilje, no vidljiv je još jedan fenomen – nedostatak emocionalne pismenosti. Dovoljno je pogledati komenate ispod članaka na portalima i društvenim mrežama pune ružnih riječi i uvreda, a sve je to očitovanje emocionalne uskogrudnosti, zbog koje oni koji pišu takve komentare ne razumiju koliko oni mogu boljeti. Zato u svom radu želimo uz medijsku, poticati i emocionalnu pismenost. Također, nastojimo imati pozitivan pristup pa ne kritiziramo medije nego tražimo njihove pozitivne strane, kako bi potaknuli mlade ljude da prate kvalitetne sadržaje i da budu osviješteni, kritični i proaktivni u korištenju medija”, kaže Danijel Labaš.
Kao svoje ključne partnere, članovi Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ističu Grad Velika Gorica, na području kojeg su posjetili sve matične i područne osnovne škole, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udrugu Pragma.
U pripremi veliko istraživanje o navikama djece na internetu
Povezani su i s većinom značajnih projekata posvećenih medijskoj pismenosti u Europskoj uniji, kao što su EAVI (European Association for Viewer’s Interest) i EU Kids Online. Potpredsjednik udruge Igor Kanižaj, inače jedan od autora UNESCOVE Pariške deklaracije o medijskoj i informacijskoj pismenosti u digitalno doba, voditelj je nacionalnog tima za provedbu najvećeg europskog istraživanja o navikama djece na internetu.
“U partnerstvu s organizacijom EU Kids Online pripremamo teren da bi se istraživanje provelo u travnju i Hrvatskoj. Već imamo podršku Agencije za elektroničke medije, a u tijeku su dogovori s drugim institucijama i tvrtkama. To je važno istraživanje kako bismo mogli vidjeti kako djeca u dobi od 9 do 17 godina koriste internet, što je u vezi toga potrebno učiniti te kako bismo mogli uspoređivati podatke s praksama u EU”, objašnjava prof. Kanižaj.
Globalno istraživanje: Kakve mogućnosti i rizike internet donosi djeci?
Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i samo je u suradnji s agencijsom Ipsos Puls 2013. provelo istraživanje o medijskom odgoju u Hrvatskoj, a inicijativu u pokretanju rasprave o medijskoj pismenosti pokazali su i organiziravši tematsku sjednicu Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta u Hrvatskom saboru 10. veljače 2014., zatim okruglog stola Mjesto medijske pismenosti u hrvatskim školama u siječnju 2016., na kojem se raspravljalo o medijskoj pismenosti u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, te ponovno okruglog stola Medijska pismenost za odgovrno društvo u veljači ove godine.
Uz niz brošura koje su do sada izdali, nedavno je izašlo i dopunjeno izdanje Priručnika s radnim listićima za roditelje, nastavnike i stručne suradnike Obitelj i izazovi novih medija.
Sve to dovelo ih je u uži izbor za vodeću europsku nagradu za medijsko obrazovanje Evens Prize, koja će biti dodjeljena u svibnju ove godine.
Foto: DKMK
