U pripremi predstave “Poučno putovanje svijetom interneta”, mladi polaznici programa “Dramska pedagogija i glazbena radionica” zagrebačkog Medley Teatra probleme s kojima su se suočili na internetu odigravali su na sceni i tražili za njih najbolja rješenja koja onda mogu iskoristiti kada se opet nađu u sličnoj situaciji

Piše: Ana Dokler

Znate li da se počeo razvijati krajem 1960-tih u Americi, a danas ima 3,4 milijarde korisnika, što je približno 43 posto ukupne svjetske populacije? Prosječno se u jednom danu pošalje 200 milijardi e-poruka, od čega je najveći postotak spamova. S preko dvije milijarde aktivnih korisnika, Facebook je najpopularnija društva mreža u svijetu, a i u Hrvatskoj, no u Kini je zabranjen. Najpopularniji video u povijesti je Gangnam Style s više od 2,5 milijarde pregleda na YouTubeu.

Ovo su tek neke od zanimljivosti o internetu i društvenim mrežama koje su u svojoj završnoj produkciji “Poučno putovanje svijetom interneta” 21. lipnja iznijeli polaznici programa “Dramska pedagogija i glazbena radionica” zagrebačkog glazbeno scenskog ansambla Medley Teatar. U predstavi su glumila u dobi od 11 do 14 godina, a s njima su je pripremali Trpimir Jerković, akademski profesor glazbe i Marin Bukvić, dramski pedagog i glumac, doktorand studija informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, kojem su u fokusu znanstveno-istraživačkog rada medijska i dramska pedagogija, govor mržnje i ljudska prava.

Mali istraživači s velikim porukama

Cilj predstave je bio odrasloj publici pokazati da ne znaju dovoljno o internetu kako bi mogli zaštititi djecu. Radi toga su se djeca stavila u poziciju malih znanstvenika koji uče odrasle velikim znanjima – i to su jako dobro napravili.

Marin Bukvić, koji je radio s djecom na samom procesu stvaranja, izrađivanja koncepta, scenarija i režije, ispričao nam je kako je pisanju scenarija prethodilo nekoliko mjeseci rada i istraživanja.

“Uz pomoć tehnika dramske pedagogije i puno razgovora s djecom, došao sam do zaključka da im je tema interneta zanimljiva i bliska. Kada smo definirali temu, krenuli smo u istraživanje. Puno smo čitali, isprobavali, razgovarali i rješavali poteškoće na koje smo nailazili u kreativnom procesu. Kao važan aspekt procesa rada izdvojio bih probleme s kojima se djecu susreću na internetu. Te probleme s kojima su se suočili smo odigravali na sceni i tražili za njih najbolja rješenja koja onda mogu iskoristiti kada se opet nađu u istoj ili sličnoj situaciji. Posebno je važno reći kako je vrijednost ovakvog dramskog pedagoškog rada što su djeca većinski kreatori dobrog sadržaja – oni igraju, osmišljavanju, pišu, postavljaju na scenu, daju ideje i razvijaju maštu – ja ih samo usmjeravam”, objašnjava Marin Bukvić.

Dramska pedagogija i medijska pismenost

Pitali smo ga što je točno dramska pedagogija i koje mjesto može imati u medijskom odgoju.

“Dramska pedagogija je pedagoška disciplina koja povezuje pedagogiju i kazalište, a svoje mjesto danas nalazi u sve više razvijenih zemalja svijeta. Djeluje u sklopu odgojno-obrazovnih i umjetničkih ustanova. U vrtićima i školama se koristi kao nastavna metoda i izvannastavna aktivnost, dok se u umjetničkih ustanovama koristi za razvoj potencijala sudionika. Dramska pedagogija u svom radu koristi dramske metode koje razvijaju komunikacijske sposobnosti, maštu, kreativnost, empatičnost, odgovornost, prihvaćanje, osjećaj za grupni rad i slično – razvija i izgrađuje socijalno osviještene individue.

Radi svoje široke primjene na nastavne i izvannastavne sadržaje, dramsku pedagogiju je moguće korelirati s medijskim odgojem na više razina. Mogu se raditi interaktivne predstave (društveno angažirane), rješavati problemi uz pomoć proigravanja različitih situacija na sceni, tražiti načini da se šira publika educira o području koje želimo i tako dalje”, odgovorio je.