Kako izgleda životni put jednog zlonamjernog komentara na društvenim mrežama? Uz aktivnost “Tko će prekinuti lanac?” iz edukativnih materijala “Empatija u digitalnom okruženju”, djeca i mladi vizualizirat će put takvog komentara te promisliti o vlastitoj ulozi u stvaranju sigurnijeg i brižnijeg digitalnog prostora
Izvor: Vanja Kožić Komar, Empatija u digitalnom okruženju – edukativni materijali za provedbu radionica u vrtićima, školama i knjižnicama
Trajanje aktivnosti: 45 min, preporučeni uzrast: od 13 godina
CILJ RADIONICE: Osvijestiti dugoročne posljedice digitalnog traga i vršnjačkog nasilja kroz vizualizaciju “životnog puta” komentara u digitalnom okruženju, potaknuti učenike na preuzimanje aktivne uloge u zaustavljanju zlonamjerne komunikacije i pružanju podrške onima koji su njome pogođeni.
ISHODI RADIONICE: Na kraju ove aktivnosti učenici će moći: analizirati putanju i multiplikacijski efekt zlonamjernog komentara ili objave u digitalnom okruženju; identificirati emocionalne i društvene posljedice komentara u digitalnom okruženju na žrtvu, počinitelja i širu okolinu; prepoznati kako pasivno promatranje omogućuje rast nasilja te kako aktivna intervencija prekida lanac; vrednovati vlastitu ulogu i odgovornost u kreiranju sigurnijeg i brižnijeg digitalnog prostora.
KORELACIJE s predmetima: Hrvatski jezik, Likovna kultura/umjetnost, Sociologija, Etika, Informatika, MPT Osobni i socijalni razvoj, MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, MPT Građanski odgoj i obrazovanje, sat razrednika.
POTREBNI MATERIJALI: Radni list (na str. 43), papiri većeg formata, stari časopisi (naglasite učenicima unaprijed da ih prikupljaju), škare, ljepilo, flomasteri.
KORACI U AKTIVNOSTI
1. korak: Na početku ovog sata podijelite skupinu s kojom radite u nekoliko manjih skupina, s najviše četiri osobe u svakoj skupini. Za podjelu pripremite (umnožite i izrežite) broj papirića s prvog dijela radnog lista, jednak broju učenika u razredu. Neka svaki učenik izvuče po jedan papirić (jedan komentar), a oni s istim komentarom na papiriću neka zatim rade u istoj skupini.

VAŽNO: Napomenite djeci kako se ovaj komentar ne odnosi na njih osobno, već je preuzet s mrežnih stranica, i da je riječ o komentaru koji im treba za današnju aktivnost. Ako procijenite da učenicima s kojima radite nije poželjno davati ovakve primjere, uzmite isti primjer za sve skupine, onaj za koji procijenite da kod djece neće izazvati neugodne reakcije.
2. korak: Podijelite svakoj grupi papire velikog formata, škare, stare časopise, ljepilo, flomastere. Njihov je zadatak tehnikom kolaža te kombinacijom drugih tehnika izraditi plakat koji će predstaviti put jednog komentara – onog koji su dobili. Najavite aktivnost: Kad napišemo neki komentar, bio dobronamjeran ili zlonamjeran, nama je taj komentar “živ” samo u trenutku objave, ali danas ćemo vizualizirati njegov životni put. Svaka je grupa dobila jedan zlonamjerni komentar, a njihov je zadatak prikazati kome je i zašto upućen (bez imena i sličnosti s ljudima koje poznaju; likovi moraju biti izmišljeni), tko je sve vidio komentar, možda ga podijelio, možda nadodao svoj zlonamjeran komentar, kako se osjeća koji od likova, kako “raste život” ovog komentara, nestaje li ikad, što je s njim nakon nekoliko godina – ima li još uvijek utjecaja… Neka sami na kreativan način prikažu životni put jednog komentara. Dajte im drugi dio radnog lista kao pomoć u zadatku.

3. korak: Istražite kako im je bilo raditi zadatak. Jesu li do sad razmišljali na ovakav način? Je li ih nešto iznenadilo? Zašto je važno prekinuti lanac koji se gradi kada se neki zlonamjerni komentar ili zlonamjerna objava pojave na internetu? Kako oni mogu prekinuti lanac ako vide da nekom treba podrška? Kako mogu prekinuti lanac koji se gradi zbog nečeg upućenog njima osobno?
4. korak: Završite aktivnost zaključkom da svatko od nas može doprinijeti tome da se prekine lanac pokrenut zlonamjernim komentarom ili objavom, ili da se dodatno produlji. Napišite nekoliko prijedloga kako prekinuti lanac:
Prekid širenja: Ne “lajkati”, ne dijeliti dalje i ne dopuštati da zlonamjerna šala postane viralna kroz naše profile. Lanac bez publike polako se stanjuje i puca. Glas razuma: Ponekad je dovoljno napisati jednu rečenicu, poput: Ovo više nije smiješno!, da pokažemo da ne podržavamo takvu komunikaciju. Tiha podrška: Ako se ne želimo javno izlagati, možemo poslati privatnu poruku podrške osobi kojoj su komentari upućeni: Vidio sam što pišu, to su baš jako ružne riječi i nije fer. Javi ako ti mogu pomoći. Prijava: Prijavljivanje komentara platformi ili odrasloj osobi nije tužakanje, već postavljanje granice.
Video Prvi mobitel i aktivnost za razvoj empatije u digitalnoj komunikaciji
PRIJEDLOG ZA NASTAVAK AKTIVNOSTI
Za nastavnike:
Pitajte učenike na koji bi način najradije napravili podsjetnik na ideje o prekidanju lanca zlonamjernih komentara. Neka sami odaberu kreativan način na koji će proširiti svijest o ovoj važnoj temi i među drugim učenicima u školi, ili kroz video, plakat, izradu dugačkog lanca od papira ili s pomoću kraćeg predavanja za učenike drugih razreda. Svakako ih potaknite da istraže kome se mogu obratiti ako osjećaju da im je potrebna podrška, ili da je podrška potrebna nekom iz njihove blizine. Podijelite s njima važne telefonske brojeve i poveznice za pomoć i podršku, s raznim korisnim informacijama u slučaju potrebe za podrškom.
Za roditelje i skrbnike:
Na današnjem satu istraživali smo na koji način zlonamjerni komentari putuju internetom i što je to digitalni trag (naše aktivnosti na internetu koje ostaju zauvijek zabilježene).
- Neka vam dijete ispriča kako je izgledao “životni put” komentara, koji su analizirali na satu.
- Uđite na svoj profil na društvenim mrežama (Facebook, Instagram) i pogledajte svoje najstarije objave (iz 2015., 2010. ili ranije). Porazgovarajte s djetetom:
- Objasnite svom djetetu sjećate li se uopće te objave ili ste potpuno zaboravili na nju.
- Razmislite i podijelite s djetetom biste li danas objavili istu stvar.
- Postoji li nešto što biste sada najradije obrisali jer se više ne slažete s tadašnjim/ tadašnjom sobom ili ta objava ne predstavlja “ugled” koji danas želite imati?
Podijelite s djetetom situaciju u kojoj ste možda i sami bili povrijeđeni ili ste nepromišljeno povrijedili drugoga. Objasnite mu da se digitalni tragovi lako stvaraju u trenutku ljutnje ili šale, ali njihova težina ostaje dugo nakon što taj trenutak prođe.
Važni telefonski brojevi i poveznice za pomoć i podršku
Ako se osjećate ugroženo, doživljavate nasilje ili se brinete za nekog drugoga, zapamtite – niste sami i pomoć postoji!
- Ako ste žrtva zlostavljanja ili sumnjate da se ono događa nekome koga poznajete, slučaj možete prijaviti policiji putem aplikacije Red Button na ovoj poveznici.
- Ako hitno trebate pomoć ili intervenciju policije, odmah nazovite policiju na broj 192 ili zamolite odraslu osobu u koju imate povjerenja da nazove policiju ili da s vama pođe u najbližu policijsku postaju kako biste zatražili pomoć.
- Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od treće osobe, možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111(za djecu), odnosno na 0800 0800 (za odrasle). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006, koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata (napomena: ona radi samo s odraslima).
- U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili da ste vi ili netko drugi žrtva internetskog nasilja (engl. „cyberbulling”) ili neke druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje dostupno je putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 sati do 22 sata.
Dodatne brojeve ili poveznice na kojima možete dobiti podršku ili savjet stručnjaka potražite na mrežnoj stranici Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Preuzmite edukativne materijale “Empatija u digitalnom okruženju”
Empatija u digitalnom okruženju – materijali za rad s djecom i mladima
Foto: Kaboompics, Pexels







