Učenici razredne nastave OŠ “Antun i Stjepan Radić” Gunja u prosincu 2025. pogledali su hrvatski animirani film Pisma na kraju šume i sudjelovali u kreativnim aktivnostima u školskoj knjižnici pod vodstvom knjižničarke Anite Tufekčić, koja nam je opisala što su sve radili i do kojih su zaključaka došli
Piše: Anita Tufekčić
U školskoj knjižnici OŠ “Antun i Stjepan Radić” Gunja u prosincu 2025. provedene su kreativne i sadržajno bogate nastavne aktivnost u kojima je knjižnica pretvorena u kino učionicu, a učenici su kroz igru, razgovor, film i istraživački rad upoznali važnost pismenosti, znanja, prijateljstva i zajedništva. Aktivnosti su bile usmjerene na poticanje čitateljske i informacijske pismenosti te razvijanje pozitivnog odnosa prema knjižnici i knjizi.
‘U Gunji se ljubav prema filmu prenosi s generacije na generaciju’
Središnji dio aktivnosti bio je gledanje hrvatskog animiranog filma Pisma na kraju šume, hrvatskih autorica Jasne Jasne Žmak i Jelene Oroz, koji je bio dio ciklusa Mali rondo na portalu Vrti svoj film, a dostupan je i na Vimeo kanalu produkcijske kuće Bonobostudio,
Aktivnosti su provedene sa svim učenicima od 1. do 4. razreda, tako da je film pogledalo više od 60 učenika. Za učenike prvog razreda dio aktivnosti je prilagođen tako da su oni za središnji zadatak imali nacrtati životinju iz filma po svojoj želji i dati joj ime, dok su učenici drugog razreda dobili zadatak napisati pismo odabranoj životinji iz filma, vodeći računa o strukturi pisma i pravilnom pisanju, a učenici trećeg i četvrtog razreda dobili su proširene i zahtjevnije zadatke za koje su trebali koristiti enciklopediju, rječnik i pravopis.
Učenike je na početku dočekao poseban ambijent. Knjižničarka im se obratila prigodnim uvodnim riječima, naglasivši da se nalaze u školskoj knjižnici pretvorenoj u kino učionicu. Učenici su dobili ulaznice, a na klupama su ih čekale kokice, što je dodatno pojačalo motivaciju i interes. Najavljena je posebna aktivnost s tajanstvenim kuvertama u kojima su se skrivale životinje koje će učenici otkrivati pomoću zagonetki.
Knjižničarka je naglas čitala zagonetke koje su bile pripremljene u obliku pisma i stavljene u kuverte. Nakon svake točno pogođene zagonetke iz kuverte se vadila kartica s nacrtanom životinjom. Učenici su redom pogađali tigra, ježa, vjevericu, slona, krticu i sovu. Aktivnost je poticala pažljivo slušanje i zaključivanje, obogaćivala rječnik i poticala aktivno sudjelovanje svih učenika.
Nakon što su uspješno otkrili sve životinje, učenici su pohvaljeni, a razgovor je usmjeren prema pitanju kako se životinje mogu sporazumijevati ako ne govore kao ljudi. Učenici su navodili pokrete, zvukove i tragove te su, vođenim razgovorom, zaključili da tekst u kojem se životinje ponašaju i sporazumijevaju kao ljudi pripada književnoj vrsti basne. Objašnjeno je da je basna kratka poučna priča u kojoj životinje, biljke ili predmeti imaju ljudske osobine i prenose određenu poruku ili pouku. Razgovor se proširio i na načine ljudske komunikacije, pri čemu su učenici istaknuli govor, geste, mimiku, crteže i pismo.
Nakon motivacijske aktivnosti uslijedila je najava hrvatskoga animiranog filma Pisma na kraju šume, uz uputu učenicima da obrate pozornost na ponašanje životinja, njihovo prijateljstvo te poruku o znanju i pismenosti.
Nakon gledanja filma proveden je vođeni razgovor. Učenici su nabrojili životinje koje se pojavljuju u filmu (jež, vjeverica, sova, tigar, slon, zec i krtica) te su uočili da su to iste životinje koje su prethodno upoznali kroz zagonetke.
Razgovaralo se o glavnom problemu životinja u filmu – nepoznavanju pisanja slova – te o razlogu zbog kojeg trebaju napisati pismo. Učenici su objasnili da životinje žele obavijestiti krticu da ne mogu doći na rođendansku zabavu jer nemaju tortu, ali ne žele tražiti pomoć od sove jer ona naplaćuje pisanje slova voćem i povrćem. Zaključili su da su životinje uspjele napisati pismo zahvaljujući zajedništvu, jer je svaka životinja znala ponešto. Učenici su prepoznali i završnu poruku filma – sova shvaća da ju je pohlepa udaljila od drugih te odlučuje promijeniti svoje ponašanje i steći prijatelje.
Aktivnost je povezana s ulogom knjižnice, pri čemu je istaknuto da “u knjižnici žive slova” – u knjigama, pravopisu i enciklopedijama – te da je znanje poput svjetla koje pomaže da se ne luta “šumom života”. Učenicima je predstavljena referentna zbirka knjižnice i objašnjeno da ju čine enciklopedije, rječnici, pravopisi i leksikoni koji omogućuju pronalaženje točnih i pouzdanih informacija.
Uslijedio je rad u paru, pri čemu su učenici bili podijeljeni u pet grupa. Prva grupa radila je s enciklopedijom i pronalazila pojam pismo/pisma, bilježeći naziv enciklopedije, godinu izdanja, stranicu i značenje pojma. Druga grupa pisala je pismo odabranoj životinji iz filma, vodeći računa o strukturi pisma i pravilnom pisanju. Treća grupa koristila je Rječnik hrvatskoga jezika kako bi objasnila pojmove protagonist, animator i animirani film. Četvrta grupa služila se Rječnikom stranih riječi i objašnjavala pojmove kreativan/kreirati, scenarist i scenarij. Peta grupa provjeravala je pravilno pisanje zadanih riječi u Hrvatskom pravopisu. Nakon rada učenici su iznosili točna rješenja i zajednički raspravljali o njima.
Završni dio sata bio je posvećen isticanju glavnih poruka filma i aktivnosti. Učenici su slagali rečenice dobivene u kuvertama, koje su naglašavale važnost znanja, prijateljstva, zajedništva, pomaganja drugima, dijeljenja znanja, komunikacije pismom te učenja kroz pokušaje i pogreške. Razgovaralo se i o pisanju pisama i učenici su praktično učili kako se pravilno pišu podaci na kuverti – gdje se upisuje pošiljatelj, a gdje primatelj – te gdje se lijepi markica. Svoja su pisma zatim ubacivali u sandučić, čime je dodatno ostvarena poveznica s temom filma. Na kraju su učenici izražavali svoje dojmove dizanjem crvenog ili zelenog kružića, pri čemu je većina pokazala zeleno, što je potvrdilo pozitivan doživljaj sata.
Kao dodatni sadržaj ponuđen je kreativni izazov za učenike u kojem su učenici u paru mogli nacrtati naslovnicu filma Pisma na kraju šume, osmisliti markicu za životinjsku poštu i poštanski žig za Šumu na kraju svijeta, napisati kratki telegram po uzoru na krticu iz filma te izraditi i ukrasiti vlastito pismo. Ovakav pristup pokazao se kao primjer dobre prakse jer na kreativan i učenicima blizak način povezuje film, književnost, knjižnicu i razvoj pismenosti, uz snažno naglašavanje vrijednosti znanja, prijateljstva i zajedništva.
Kako nastaje animirani film: tradicionalna, stop i 3D animacija
