U programu Vrtići u kvartovskom kinu, koji provodi Udruga djeca susreću umjetnost, ove je godine zabilježeno 4 i pol tisuće posjeta predškolaca iz 26 zagrebačkih gradskih vrtića

Piše: Ana Dokler

Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta. Lovom se bavi, često ga vide, s trista kopalja na juriš ide…

Gledajući animirani film Ježeva kuća, predškolci iz Dječjeg vrtića Različak i sami su naglas dovršavali stihove poznate pjesme Branka Ćopića. Projekcija u sklopu programa Vrtići u kvartovskom kinu održana je u listopadu u zagrebačkom KIC-u. Koordinatorica programa Jana Šiva iz Udruge Djeca susreću umjetnost, s djecom je razgovarala o pričama i njihovu oživljavanju kroz film ili kazalište te najavila da će gledati film nastao po Ježevoj kućici, koju su svi oni već čitali ili slušali u vrtiću, a mnogi su rekli da knjigu imaju i kod kuće. Zatim ih je, u skladu s metodologijom koju je Udruga razvila s timom stručnjaka, vodila kroz igru zamišljanja i vježbu u kojoj su se trebali ugodno smjestiti te protrljati oči i uši, kako bi što bolje mogli doživjeti ono što slijedi.

Nakon filma je voditeljica razgovora pitala djecu što je bilo poučno, što im je bilo najtužnije… Osim riječima, djeca su na njezin poziv spremno odgovarala i pokretom, pa su na primjer širila ruke da pokažu koliko im se film svidio. Uz prezentaciju koncipiranu poput zabavnog kviza, razgovarali su o likovima u filmu, glazbi, glumcima, pa su i sami malo glumili. Saznali su da je autorica filma Eva Cvijanović, da je to lutkarski animirani film, da su likovi u njemu lutke napravljene od filcane vune te da je svima glas dao isti glumac – Rade Šerbedžija, a glazbu za film skladao Darko Rundek.

Reakcije djece bile su pozitivne pa se moglo čuti da im je to “najbolji film ikad”. Iako im se svidjelo što su likovi napravljeni od vune, bilo je i onih kojima su lutke iz filma djelovale pomalo zastrašujuće, a jedan se dječak pohvalio da zna kako je teško to napraviti, jer je na Youtubeu gledao kako se radi film.

Aktivnosti vezane za Ježevu kuću, u njihovom su vrtiću započele i prije projekcije, a nastavljaju se još tjednima nakon nje. Tako je koncipiran program projekta Vrtići u kvartovskom kinu, koji u partnerstvu s Gradom Zagrebom i u suradnji s 8 kulturnih centara provodi Udruga Djeca susreću umjetnost. Riječ je zapravo o njihovom poznatom programu filmske pismenosti za osnovne škole “Sedmi kontinent“, koji je u suradnji s timom stručnjaka preoblikovan za djecu predškolske dobi, prema načelu praktične pismenosti (engl. hands on literacy), a uključuje i njihove odgojitelje i roditelje.

Mališan: crno-bijeli, nijemi film u kojem će djeca uživati punim plućima

Predškolci u programu, osim Ježeve kuće, mogu gledati i animirane filmove Tri razbojnika, Ernest i Celestine i Buntovni stihovi, animirane serijale Profesor Balthazar i Koyaa, selekciju animiranih filmova s Animafesta te igrane klasike Crveni balon i Mališan.

Obrazovni materijali i edukacija odgojitelja

Vrtići uključeni u projekt dobivaju i obrazovne materijale s prijedlozima aktivnosti, koje za svaki pojedini film priprema doc. dr. sc. Marina Gabelica s Učiteljskog fakulteta. Ona vodi i radionice za odgojitelje “Kako razgovarati s predškolcima o filmu”, “Kako provesti s predškolcima radionicu optičkih igračaka” i “Od digitalne do filmske pismenosti”, te predavanja za roditelje predškolaca, pod nazivom “Dobrodošli u džunglu digitalnog doba”.

Odgojiteljice iz Dječjeg vrtića Različak, koje su s djecom gledale Ježevu kuću, a sljedećeg mjeseca ih očekuje i Profesor Balthazar, kažu da su im radionice Udruge Djeca susreću umjetnost bile korisne i zanimljive. “Na njima smo se upoznale sa sadržajima medijske kulture, o kojima nismo imale prilike čuti na seminarima ili kolegijima na fakultetu“, ističe Dunja Bačanek.

“Ta edukacija utjecala je na moj način rada s djecom prije i poslije gledanja animiranog ili igranog filma. Djeca kroz takav način rada uče kritički razmišljati i propitivati svoja iskustva i znanja te su počela bolje razumijevati svijet filma što je ujedno i put ka medijskoj pismenosti“, kaže odgojiteljica Renata Marinković Krvavica.

Njezina kolegica Anđela Sumić rekla nam je da su u vrtiću s djecom razgovarali i o poruci Ježeve kuće: “Svi su prepoznali važnost čuvanja svog doma i rekli su kako i oni svoj dom čuvaju tako što ga zaključavaju da ne dođu lopovi, uređuju ga, pospremaju igračke…”

Nakon filma će, na temelju obrazovnih materijala koje su dobili, s djecom pripremati i predstavu Ježeva kućica, izrađivati lutke, crtati likove iz filma, a provest će i radionicu optičkih igračaka.

Istraživanje filmske umjetnosti u vrtiću

Otkad je u jesen 2016. provedena pilot-verzija filmsko obrazovnog programa Vrtići u kvartovskom kinu, u projekt se svake godine uključuje sve više vrtića. “Ove je godine zabilježeno 4 i pol tisuće posjeta djece iz 26 gradskih vrtića“, kaže Ivana Jakobović Alpeza iz Udruge Djeca susreću umjetnost te dodaje: “Cilj nam je uključiti još više djece, odgojitelja i roditelja. Zaključili smo kako je optimalno da predškolci dolaze 4 do 5 puta godišnje u naš program filma, čime postavljamo temelje za sustavan rad na području filmske pismenosti za najmlađe. Također želimo omogućiti kreiranje takozvanog filmskog kuta u vrtićima s mobilnim animacijskim laboratorijem. Animacijski lab Sedmog kontinenta bi putovao iz vrtića u te omogućavao intenzivnije uranjanje u svijet sedme umjetnosti te poticao stvaralaštvo i kreativnost s novim medijima kroz stop animaciju, ali i uz poticaj starih medija kao što su replike optičkih igračaka koje vrtići dobivaju na poklon za njihove filmske kutke.”

Tanja Pap, pedagoginja u Dječjem vrtiću Različak, smatra da je navjeća vrijednost ovog programa to da se djecu, uz pomno odabrane filmove, uči kritički razmišljati pa to poslije mogu primijeniti i kada sami nešto gledaju. “Djeca su kod kuće često izložena raznim sadržajima bez tog kritičkog odmaka, a kada im se postave prava pitanja, vidi se da imaju što za reći”, zaključuje.

‘U našem vrtićkom kinu djeca gledaju kvalitetne crtiće i uče’