Prije svega, provjerite temelji li se informacija na provjerenim i uglednim izvorima. Još neki znakovi za oprez su dramatičan, senzacionalistički jezik koji izaziva strah, paniku ili uzbuđenje, pojednostavljivanje kompleksnih medicinskih tema, iskrivljavanje statističkih podataka i zamjena povezanosti i uzročnosti

Izvor: Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu

Dezinformacije o zdravlju predstavljaju netočne, zavaravajuće ili potpuno izmišljene informacije koje se odnose na medicinske teme, dijagnoze, liječenje, lijekove ili zdravstvene smjernice, a šire se s ciljem obmanjivanja javnosti i izazivanja štete. Predstavljaju potencijalnu opasnost za društvo, jer mogu izravno utjecati na donošenje zdravstvenih odluka i time ugroziti fizičko i mentalno zdravlje ljudi.

Savjete za provjeravanje informacija o zdravlju i prepoznavanje znakova da je informacija netočna prenosimo vam iz Priručnika za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu, objavljenog u sklopu projekta Medicinski potvrđeno, koji provodi Medicinski fakultet Osijek.

Radionica i predstavljanje priručnika o provjeravanju informacija o zdravlju

  1. Nedostatak ili problematičnost izvora

Kriterij: Provjerite temelji li se informacija na provjerenim i uglednim izvorima. Dezinformacije često dolaze iz nepoznatih ili nedovoljno stručnih izvora (neprofesionalne internetske stranice, neprovjereni blogovi, anonimni autori).

Praktičan savjet: Potražite provjerljive izvore kao što su recenzirani (engl. peer-reviewed) časopisi, relevantne zdravstvene organizacije (npr. Svjetska zdravstvena or ganizacija (engl. World Health Organization, WHO, https://www.who.int/), Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Centre for disease control and prevention, CDC, https://www.cdc.gov/), Europska agencija za lijeko ve (engl. European Medicines Agency, EMA, https://www.ema.europa.eu/en/homepage) i priznati medicinski stručnjaci. Izbjegavajte neozbiljne ili neidentificirane izvore poput osobnih blogova ili “alternativnih” medicinskih portala.

  1. Emocionalno nabijen jezik i senzacionalizam

Kriterij: Dezinformacije često koriste dramatičan, senzacionalistički jezik koji izaziva strah, paniku ili uzbuđenje. Ako tekst ističe pretjerane posljedice (“Otkriće koje bi moglo promijeniti sve što znamo o zdravlju!”) ili koristi alarmantne naslove (“Nova opasnost prijeti svim građanima!”), to je signal za oprez.

Praktičan savjet: Provjerite je li jezik u tekstu neutralan i utemeljen na činjenicama. Stručni tekstovi trebaju izbjegavati nepotrebno dramatične izraze i umjesto toga se usmjeriti na jasno obrazloženje s potpunim informacijama.

Edukativni video o dezinformacijama

  1. Izostanak znanstvene utemeljenosti

Kriterij: Dezinformacije često pojednostavljuju kompleksne medicinske teme i ne nude nikakvu konkretizaciju za svoje tvrdnje. Na primjer, “Ovaj pripravak liječi rak” vrlo je sumnjiva tvrdnja jer ne postoji jedan univerzalan lijek za sve vrste raka.

Praktičan savjet: Svaka tvrdnja o zdravlju koja obećava brzo rješenje, poput lijekova ili tretmana koji tvrde da “liječe sve bolesti”, treba biti podvrgnuta rigoroznoj provjeri. Koristite istraživanja objavljena u renomiranim znanstvenim časopisima i konzultirajte relevantne specijaliste i institucije.

  1. Prekomjerno oslanjanje na “alternativne izvore”

Kriterij: Dezinformacije često koriste izvore koji nisu priznati od strane šire medicinske zajednice, poput samozvanih “alternativnih stručnjaka” ili terapeuta koji promoviraju nedokazane terapije.

Praktičan savjet: Pokušajte dobiti drugo mišljenje od uglednih medicinskih autoriteta. Ako je članak prepun citata od alternativnih ili samoproglašenih “stručnjaka” ili “influencera” koji promoviraju tretmane, provjerite ima li za takve tvrdnje dokaza u znanstvenoj literaturi.

Kako prepoznati pouzdane izvore informacija

  1. Iskrivljavanje statističkih podataka

Kriterij: Dezinformacije često koriste statistiku da bi podržale neistinite tvrdnje, no brojke su često izvađene iz konteksta ili manipulirane. To može uključivati selektivno izvlačenje podataka, izostavljanje važnih informacija ili prekomjerno generaliziranje.

Praktičan savjet: Statističke tvrdnje trebaju biti jasne i precizno predstavljene. Ako tvrdnja uključuje “x % uspješnost” ili “povećanje bolesti za y %”, provjerite izvor tih podataka, metodologiju istraživanja i kontekst. Korištenje alata poput PubMed-a ili istraživačkih izvora može pomoći u razjašnjenju upitnih statističkih podataka.

  1. Zamjena korelacije (povezanosti) i uzročnosti

Kriterij: Jedan od najčešćih trikova u dezinformacijama povezivanje je dva događa ja koji nisu uzročno povezani. Na primjer, tvrdnja da je određena prehrambena navika uzrokovala bolest samo zato što se obje stvari pojavile u istom razdoblju.

Praktičan savjet: Uvijek se zapitajte je li informacija utemeljena na činjenici da je jedan događaj uzrokovao drugi, ili se radi samo o istovremenosti. Stručni tekstovi o zdravlju trebaju jasno razlučiti istovremenost od uzročnosti i obično uključuju dodatne informacije o metodologiji.

  1. Neprovjerene ili netočne tvrdnje o novim lijekovima ili tretmanima

Kriterij: Kada je riječ o novim tretmanima ili lijekovima, dezinformacije mogu uključivati pretjerivanja o njegovoj učinkovitosti ili sigurnom korištenju. Tvrdnje poput “Ovaj lijek je 100 % siguran” ili “Ovaj tretman je otkriće koje će vam spasiti život” često su znakovi lažnih informacija.

Praktičan savjet: Provjerite najnovije kliničke studije, službene smjernice i odobrene tretmane od strane regulativnih tijela kao što su Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europska agencija za lijekove (EMA).

  1. Skriveni komercijalni interesi

Kriterij: Informacije o zdravlju koje promoviraju proizvod ili tretman mogu biti izvor dezinformacija, osobito ako je jasno da autor ima financijski interes vezan uz proizvod. Ovakve informacije često se ne navode kao oglašivački sadržaj.

Praktičan savjet: Ako se proizvod ili usluga promovira kao “spasitelj” ili “liječenje”, provjerite je li članak povezan s komercijalnim interesima. Transparentnost o financijskim interesima autora uvijek je važna.

Zašto ljudi (svjesno ili nesvjesno) dijele dezinformacije

  1. Površno ili selektivno izvještavanje

Kriterij: Dezinformacije često uključuju selektivno izvještavanje, pri čemu su relevantne informacije izostavljene kako bi se podržala određena tvrdnja. Na primjer, izvještavanje isključivo o pozitivnim rezultatima tretmana bez navođenja negativnih strana.

Praktičan savjet: Provjerite postoji li u članku balansirana prezentacija svih podataka, uključujući kontroverze ili neizvjestan ishod. Dobar novinar uvijek će tražiti različite izvore i osigurati da obje strane priče budu prikazane.

Važno je za novinara da ima razvijen kritički pristup pri procjeni informacija o zdravlju. Dobar novinar ne samo da će prepoznati sumnjive informacije, nego će poduzeti konkretne korake u njihovoj provjeri, osiguravajući da njegova publika bude informirana isključivo relevantnim, točnim i znanstveno potkrijepljenim sadržajem.

 Preuzmite Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu

Točno tako: središnja nacionalna platforma za provjeru informacija

Foto: Gustavo Fring, Pexels