U sklopu Festivala prava djece u Zagrebu će se 14. i 15. listopada održati radionice “Napravi svoj LARP” i “Mislim svojom glavom”, na kojima će se djeca i mladi na različite načine baviti medijima i medijskim sadržajima i vježbati kritičko mišljenje

Piše: Ana Dokler

Kako bi bilo kad bi u svakom kontaktu s medijima postavljali pitanja i mogli zauzeti vlastiti stav prema medijskim porukama, kad bi razumijeli osnovne principe funkcioniranja medija i načine na koje utječu na nas? Kako bi bilo osjetiti na svojoj koži kako je to biti dio nekog filma ili serije, umjesto da ih, kao inače, samo gledamo izvana?

Ova iskustva djeca i mladi mogu dobiti na zanimljivim radionicama koje će se održati u sklopu ovogodišnjeg Festivala prava djece.

Festival koji slavi stvaralaštvo djece i mladih i jednaka prava za svu djecu

Medijska radionica “Mislim svojom glavom”, koju vode Alma Čakmazović, Miranda Novak i Josipa Mihić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, namijenjena je srednjoškolcima, a nudi misaone alate koji mogu olakšati razumijevanje medija, potaknuti razvoj neovisnog i kritičkog mišljenja i ojačati otpornost na medijsku stvarnost.

Upitnici koje je uvijek dobro nositi u džepu

“Predstavit ćemo nekoliko principa na kojima mediji, naročito masovni mediji, počivaju i po kojima funkcioniraju. Prije svega, upoznat ćemo se s pojmom divergentnog ili maštovitog mišljenja, granicom između stvarnosti i medijske stvarnosti, pristranošću i relativnošću definiranja i pogleda na medije, te simboličkim sadržajem i funkcijom medija. Ove principe nećemo predstavljati na način kako smo ih ovdje naveli, kao teorijske pojmove, nego ćemo kroz primjere, simbole i misaone igre omogućiti da oni budu identificirani i kasnije prepoznati u praksi. Pritom ćemo koristiti same medije, umjetnost, znanost, igru, pa i igračke”, rekla nam je Alma Čakmazović te objasnila zbog čega je tako važno da mladi nauče kritički i neovisno razmišljati te kako ih roditelji i nastavnici u tome mogu poticati:

“U okolnostima u kojima smo svi, svakodnevno, sve ranije i sve više izloženi medijima ili interakciji s njima, ne čini se jednostavnim razumjeti tko smo te integrirati informacije, norme i trendove koje mediji posreduju u svoj vlastiti život, a i kad u tome uspijemo, pitanje je je li to za nas uvijek blagotvorno. Zato nije loše u džepu nositi par upitnika.

Šalabahter s pitanjima za kritičko razmišljanje

Na roditeljima i nastavnicima je hoće li i kako mlade u poticati u korištenju tih upitnika kao alata kritičkog mišljenja. U školi to možda i nije lako ostvarivati, budući da formalno obrazovanje, naročito u osnovnoj i srednjoj školi, podrazumijeva, između ostalog, hijerarhijski odnos između učenika i učitelja, dok s druge strane, svako pitanje ima samo jedan točan odgovor, čime se principijelno ne potiče kritičko mišljenje, nego reproduciraju otprije prikupljeno znanje i vrijednosti te uči poslušnosti. Ali uvijek ima prostora i za alternativne poruke i drugačije podučavanje. Taj prostor učitelji mogu koristiti, a vjerujem da mnogi i koriste.

Jedan od sjajnih i najznačajnijih primjera alternativnih pedagogija koje počivaju na načelima kritičkog mišljenja i već desetljećima veliko nadahnuće učiteljima širom svijeta predstavlja kritička pedagogija koju je zastupao i poučavao proslavljeni brazilski pedagog i teoretičar odgoja i obrazovanja Paulo Freire. On svoj nauk s puno poštovanja i uvažavanja posvećuje onima koji se, kako Freire kaže, usude podučavati”, kaže Alma Čakmazović.

Vatikanski podrumi i Antuntun – zašto i kako razvijati kritičko mišljenje

Podsjeća i kako je američki sociolog Herbert Blumer rekao da su mediji izvorna obrazovna institucija. “Doduše, on je to tridesetih godina 20. stoljeća izjavio za film kao jedinstven zaključak izveden temeljem istraživanja o utjecaju filma na ponašanje djece i mladih u SAD-u. Bez obzira na protok vremena, njegovo određenje ne može biti vjerodostojnije nego što je 2017., uzevši u obzir razvoj medija od Blumerovog doba do danas. I dok formalni obrazovni sustav ima nešto što se zove kurikulum oko kojega se skuplja puno pametnih i mudrih glava i oko kojega raste interes javnosti, što je dobro, masovni mediji imaju nevidljivi ‘kurikulum’, a naročito ako su u pitanju mediji u privatnom vlasništvu.

Volimo znati kakva je škola koju pohađaju naša djeca, kakvi su učitelji, pratimo zadaće, nabavljamo knjige, pregledavamo bilježnice, čitamo lektire i na mnoštvo drugih načina sudjelujemo u školovanju svoje djece. Ona pak paralelno uče iz medija i njihovih mahom nevidljivih i neizloženih kurikuluma, što ne izaziva ni približnu takvu pozornost nas odraslih, iako imamo vrlo opravdan povod za to. Na primjer, djeca u SAD-u godišnje provode više vremena uz medije nego u školi. Iz te perspektive je jednako važno i za odrasle i za djecu ne uzimati medije zdravo za gotovo“, smatra Alma Čakmazović.

Igra u kojoj je svaki sudionik glavni lik

Na drugačiji način, mediji će se istraživati na radionici “Napravi svoj LARP”, namijenjenu djeci od 12 godina nadalje. Voditeljica te radionice, dramaturginja i scenaristica Irena Krčelić, ističe da ovakav format igre potiče i kritičko promišljanje medijskog sadržaja jer sudionici aktivno uranjaju u svijet koji su do tada pasivno promatrali, na primjer film ili TV seriju, i proživljavaju ga cijelim tijelom, a nakon toga sve izgleda drugačije.

Objasnila nam je što je to LARP i kako će izgledati radionica na Festivalu prava djece:

“LARP (Live Action Role Playing) je društvena igra koja uključuje igranje uloga uživo. Odvija se u realnom vremenu i prostoru, uživo, u izravnoj interakciji s drugim igračima, a svaki sudionik je ujedno glavni junak ili junakinja. Kako to zapravo izgleda? Zamislite da ste iznenada zakoračili u filmsku scenu! Unaprijed zadanog scenarija nema, a ishod zbivanja ovisit će upravo o onome što vi poduzmete. A što je najbolje, ne morate znati glumiti, niti se to od vas očekuje. Samo opušteno preuzimate ulogu i prepuštate se da vas igra vodi.

medijska-pismenost-larp

Na radionici ćemo prvo isprobati jednu LARP igru, a onda napraviti i testirati vlastitu. Za upoznavanje s LARP igrama odigrat ćemo igru Brod koju je osmislio kolektiv dizajnera igara Terrible Creations, a nastala je prema motivima iz filma Pirati s Kariba. Nakon toga ćemo se podijeliti u grupe te osmisliti i testirati vlastite LARP igre prema sekvenci omiljenog filma, koristeći pri tome metodologiju dizajnera igara Mikolaja Wichera.”

LARP se koristi i kao metoda prenošenja znanja, pa tako već skoro jedno desetljeće u Danskoj djeluje srednja škola Osterskov Efterskole u kojoj učenici cjelokupni kurikulum usvajaju kroz LARP igre, a na državnoj maturi ostvaruju bolje rezultate nego njihovi kolege iz redovnih škola.

“Još jedna od zanimljivih osobitosti LARP-a je pomak od pasivnog, konzumerističkog upijanja sadržaja – bez obzira radilo se o edukacijskim ili djelima namjenjenim zabavi – prema aktivnom sudjelovanju, cijelim tijelom, kroz interakciju s ostalim sudionicima. No, meni je najdraži aspekt korištenje LARP-a u svrhu kritičkog promišljanja i poticaja na stvaralaštvo… Za razliku od, primjerice, filma i kazališta, koji su izvedbeno kompleksni i skupi, LARP na taj način ne ograničava punu slobodu kreativnog izražavanja, već omogućuje kreativno izražavanje kroz zanimljivu kombinaciju priče, igre i izvedbe, pri čemu je svaki sudionik istovremeno i kreator i izvođač, a sve skupa je neodoljivo zabavno”, kaže Irena Krčelić, inače vanjska suradnica kolektiva dizajnera LARP igara Terrible Creations.

Radionica “Napravi svoj LARP” i Medijska učionica “Mislim svojom glavom” održavaju se u Zagrebu 14. i 15. listopada. Sudjelovanje je besplatno, potrebno se samo prijaviti: http://www.festivalpravadjece.com/radionice-za-djecu-i-mlade

Foto: Pixabay; arhiva kolektiva dizajnera LARP igara Terrible Creations

Komentari

Komentari