Rezolucija Europskog parlamenta iz srpnja 2026. predlaže niz mjera za sigurno snalaženje u digitalnom okruženju, uključujući uvođenje medijske pismenosti u školske kurikulume i kontinuirano osposobljavanje edukatora i knjižničara
Pripremila: Ana Kirin
Europski parlament usvojio je 7. srpnja 2026. Novu strategiju za medijsku pismenost i digitalno učenje, koja donosi ključne smjernice za buduće politike na razini Europske unije i njezinih država članica te u prvi plan stavlja sustavno medijsko obrazovanje od najranije dobi.
U uvodnim napomenama dokumenta navodi se da su medijska pismenost i digitalno učenje presudni za osnaživanje građana vještinama za samostalno i odgovorno procjenjivanje, stvaranje i dijeljenje informacija, za donošenje informiranih odluka, te za borbu protiv širenja dezinformacija, slabljenja povjerenja u medije i utjecaja internetskih platformi i novih medijskih aktera, kao što su influenceri i kreatori sadržaja, te umjetne inteligencije.
Kao razlozi za donošenje nove strategije ističu se promjene u načinu na koji djeca i mladi pristupaju medijskom sadržaju. Podaci pokazuju da se čak 97 % mladih u Europskoj uniji svakodnevno koristi internetom, pri čemu su platforme društvenih mreža postale glavni izvor informacija za mlade u dobi od 15 do 24 godine.
Europski parlament traži da minimalna dob za društvene mreže bude 16 godina
U dokumentu se posebno naglašava da prijevremeno uvođenje digitalnih alata i tehnologija maloljetnicima, prije nego što razviju temeljne vještine medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja uz pomoć analognih alata, izlaže maloljetnike brojnim online rizicima kojima još ne znaju samostalno upravljati. Ta je izloženost dodatno naglašena u kontekstu korištenja chatbotova i sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Zbog toga se u strategiji ističe nužnost uvođenja medijskog obrazovanja već od osnovne škole na način prilagođen dobi, ali i primjena pristupa cjeloživotnog učenja kako bi se osigurala sustavna zaštita svih skupina građana u digitalnom okruženju.
Europski parlament poziva Europsku komisiju i države članice da u programe medijske pismenosti i digitalnog učenja uvrste razvoj digitalne empatije, odgovorno ponašanje na internetu i razumijevanje utjecaja digitalnog okružja na mentalno zdravlje i dobrobit kao važne elemente u sprečavanju zlostavljanja na internetu i promicanju digitalne dobrobiti.
Empatija u digitalnom okruženju – materijali za rad s djecom i mladima
U tom kontekstu, rezolucija definira ključne elemente novog pristupa koji se temelji na osnaživanju građana svih dobnih skupina. Za postizanje tog cilja, Europski parlament ističe nužnost uvođenja medijske pismenosti i digitalnog učenja u školske kurikulume kroz cijeli proces formalnog obrazovanja, ali i njezino promicanje izvan škola te na radnim mjestima kroz koncepte cjeloživotnog učenja. Pristupi poučavanju moraju biti inovativni i prilagođeni potrebama učenika, osobito onih u ranjivom ili nepovoljnom položaju. Kao učinkovita metoda u obrazovnom procesu, koja dopunjuje formalno školovanje, prepoznato je vršnjačko poučavanje o sigurnoj upotrebi interneta koje provode organizacije civilnog društva i centri za sigurniji internet.
Kada je riječ o zaštiti maloljetnika i sigurnom snalaženju u digitalnom prostoru, strategija naglašava da medijsko obrazovanje mora razvijati kritičko razmišljanje, samosvijest i odgovorno ponašanje na internetu kako bi se korisnici mogli uspješno boriti protiv zlostavljanja i drugih oblika online štete. Posebna pozornost pridaje se osvještavanju korisnika o tome kako dizajn samih platformi utječe na pristup informacijama, što uključuje razumijevanje rada algoritama te prepoznavanje emocionalno manipulativnog sadržaja i dizajna koji stvara ovisnost.
Predlaže se izrada europskog vodiča i popratnih obrazovnih materijala, uz organiziranje redovitih radionica o kritičkom razmišljanju, provjeri izvora informacija,medijskom pluralizmu, odgovornom sudjelovanju u medijima te ulozi organizacija za provjeru činjenica. Poseban fokus stavlja se na izradu jasnih smjernica za roditelje i skrbnike o primjerenom korištenju medija, internetskim rizicima te alatima umjetne inteligencije.
Od Europske komisije traži se i sveobuhvatna procjena učinka digitalnih uređaja i alata umjetne inteligencije u školama na kognitivni razvoj, koncentraciju i mentalno zdravlje učenika. Na temelju tih neovisnih znanstvenih dokaza, Komisija bi trebala predložiti mjere koje mogu uključivati i ciljana ograničenja ili zabrane digitalnih uređaja, posebno u ranom i predškolskom odgoju, čime bi se osiguralo da je upotreba digitalnih tehnologija u obrazovanju strogo opravdana s pedagoškog stajališta i da podržava procese učenja.
Smjernice za etičko korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju
Kao neki od ključnih preduvjeta za uspjeh ove strategije ističu se kontinuirano osposobljavanje edukatora i knjižničara te veća ulaganja i partnerstvo država članica s javnim knjižnicama, društvenim centrima i organizacijama civilnog društva kao pouzdanim lokalnim centrima za razvoj medijske pismenosti.
Cijeli dokument možete pročitati OVDJE.
