Ključan povijesni događaj za razvoj novinarstva bio je izum tiskarskog stroja u 15. stoljeću. Prve novine koje su redovito izlazile pojavile su se početkom 17. stoljeća, u drugoj polovici 19. stoljeća počinje faza redakcijskog novinarstva, a 20. stoljeće obilježili su razvoj radija, televizije i interneta

Izvor: Stela Lechpammer, Uvod u novinarstvo – edukativni materijali za učenike osnovnih i srednjih škola o medijima i novinarstvu

Da bismo shvatili novinarstvo danas, moramo razumjeti i njegov povijesni razvoj. Pritom treba naglasiti da je ključni povijesni događaj za medijski razvoj bio Gutenbergov izum tiskarskog stroja u 15. stoljeću. Poznati teoretičari medija Michael Kunczik i Astrid Zipfel pišu da je otprilike do tada trajala prednovinarska faza te da su preteče novinara u srednjovjekovnoj Europi bili putujući pjevači koji su na proštenjima, sajmovima i na plemićkim dvorovima izvještavali o aktualnim događajima, ali i ostale osobe koje su imale pristup informacijama, poput tiskara knjiga, trgovaca, diplomata…

Materijali za učenje o novinarstvu – kroz teoriju i praksu

Druga faza trajala je od 16. do sredine 18. stoljeća te se naziva faza korespondentskog novinarstva, a u tom su razdoblju novinarski posao zapravo obavljali dopisnici i glasnici kneževa, carskih gradova, gradova-republika i velikih trgovačkih kuća. Naravno, iako je u to vrijeme tiskarski stroj već bio izumljen, ta tehnologija još nije bila u širokoj upotrebi u prvim desetljećima tog razdoblja, pa su mnogi i dalje informacije zapisivali rukom.

Potom se počinju uistinu i izdavati prve novine, a iako je u početku bilo više različitih pokušaja, prvim listovima koji su redovito izlazili smatraju se njemački “Aviso” i “Relation”, koji su počeli izlaziti u prvom desetljeću 17. stoljeća. Tek 200-tinjak godina kasnije, odnosno 1806., počinju izlaziti prve novine na ovim prostorima koje su bile djelomično na hrvatskom jeziku – “Kraglski Dalmatin”, koji je bio pisan i na talijanskom i na hrvatskom.

Od sredine 18. do sredine 19. stoljeća traje faza literarnog novinarstva, a časopise su tada često izdavali pisci i pjesnici koji su objavljivali eseje te je novinarstvo bilo snažno u znaku prosvjetiteljskih ideja.

U drugoj polovici 19. stoljeća počinje faza redakcijskog novinarstva kada se, zbog napretka tiska, novinarstvo kao struka počinje profesionalizirati. Treba naglasiti da, kada govorimo o razvoju novinarstva tih prvih nekoliko stoljeća, uglavnom mislimo samo na tiskovine, a potom se u 20. stoljeću sve počinje mijenjati razvojem do tada nepoznatih tehnologija – radija, televizije i interneta:

  • studenog 1920. s emitiranjem počinje prva radijska stanica – KDKA iz Pittsburgha (SAD)
  • svibnja 1926. s emitiranjem počinje Radio Zagreb, prva radijska stanica u Hrvatskoj, ali i ovom dijelu Europe
  • britanski znanstvenik John Logie Baird koji je 1923. prvi uspio dobiti televizijsku sliku, 1929. realizirao je i prvu televizijsku emisiju u povijesti
  • 1936. u Londonu je BBC započeo redovito televizijsko emitiranje, kao prva televizijska stanica u svijetu
  • rujna 1956. s emitiranjem počinje Televizija Zagreb, odnosno današnja Hrvatska televizija (HTV)
  • 1969. američko ministarstvo obrane pokrenulo je preteču današnjeg interneta pod nazivom ARPANET 2
  • 6. kolovoza 1991. objavljena je prva internetska stranica, za što je zaslužan fizičar Tim Berners-Lee koji je u to vrijeme radio u švicarskom CERN-u, međunarodnoj instituciji za nuklearna istraživanja. CERN se stoga i danas smatra rodnim mjestom interneta.

Važnost novinarske skupine kao izvannastavne aktivnosti

Foto: Welcome to All ! ツ, Pixabay