U izvješću Stručne skupine na visokoj razini, koju je Europska komisija osnovala zbog savjetovanja o lažnim vijestima i dezinformacijama na internetu, kao jedan od dugoročnih odgovora na ovaj problem predlaže se promicanje medijske i informacijske pismenosti među svim građanima

Piše: Ana Dokler

U potrazi za rješenjem problema lažnih vijesti i dezinformacija na internetu, Europska komisija u siječnju 2018. osnovala je Stručnu skupinu na visokoj razini, sastavljenu od predstavnika civilnog društva, medija, društvenih mreža, akademske zajednice te novinara. U ožujku je Stručna skupina izdala izvješće s analizom ovog problema, pregledom najboljih praksi i preporukama Europskoj komisiji i državama članicama.

Ključne vještine za ‘post-truth’ eru: kako prepoznati lažne vijesti

Umjesto pojma lažnih vijesti, u Izvješću se koristi pojam dezinformacija, koji obuhvaća sve oblike krivih, netočnih ili obmanjujućih informacija koje se oblikuju, objavljuju i promoviraju s namjerom izazivanja štete ili zbog profita. To ne uključuje stvaranje i širenje nezakonitih sadržaja, poput klevete, govora mržnje i poticanja na nasilje, čije je kažnjavanje regulirano zakonima EU-a i država članica, niti druge oblike namjernih, ali ne i obmanjujućih iskrivljenja činjenica, poput satire i parodije.

Stručna skupina ističe da za problem širenja dezinformacija na internetu nema jednostavnog rješenja i da je važno izbjeći bilo koji oblik cenzure.

Preporuke upućene Europskoj komisiji i državama članicama uključuju kratkoročne akcije s ciljem odgovaranja na najizraženije probleme, dugoročne akcije koje bi trebale povećati otpornost društva na dezinformacije te okvir koji bi osigurao evaluaciju učinkovitosti tih akcija i razvijanje novih akcija, utemeljenih na istraživanjima.

Te međusobno povezane akcije podijeljene su na pet područja, kojima je cilj:

  1. povećati transparentnost online vijesti, uključujući i podatke o tome kako se vijesti šire na internetu (bez narušavanja privatnosti);
  2. promicati medijsku i informacijsku pismenost kako bi se smanjio utjecaj dezinformacija i kako bi se korisnici bolje snalazili u digitalnom okruženju;
  3. razviti alate za osnaživanje korisnika i novinara u prepoznavanju dezinformacija i poticati pozitivno korištenje informacijskih tehnologija;
  4. očuvati raznolikost i održivost europskog novinarskog ekosustava;
  5. kontinuirano istraživati utjecaj dezinformacija u Europi kako bi se procijenile poduzete mjere i njihovo stalno prilagođavanje.

Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti

Kad je riječ o medijskoj pismenosti, u zaključku Izvješća stoji:

Europska komisija trebala bi pojačati akcije koje podupiru medijsku i informacijsku pismenost, uključujući razmjenu najboljih praksi i obrazovanje učitelja (npr. kroz Erasmus+, Training and Education 2020 i slične projekte) i promociju medijske pismenosti u kurikularnim reformama u Europskoj uniji i u PISA testiranjima. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti potrebama pojedinih podregija (npr. Baltika ili Istočne Europe).”

Slična je preporuka upućena i državama članicama, koje bi po mišljenju Stručne skupine trebale uključiti medijsku i informacijsku pismenost u osposobljavanje nastavnika i u nacionalne kurikule.

Organizacijama civilnog društva preporučuje se suradnja s akademskom zajednicom, stručnjacima za odgoj i obrazovanje te medijskom industrijom na projektima medijske i informacijske pismenosti, a medijskim kućama i provođenje projekata medijske pismenosti usmjerenih na mlađe generacije u suradnji sa školama i drugim obrazovnim ustanovama.

Cijelo izvješće na engleskom jeziku možete preuzeti na stranici Europske komisije

5 najboljih projekata medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj

Komentari

Komentari