Prvi rezultati velikog istraživanja o sigurnosti djece na internetu, provedenog u sklopu projekta EU Kids online, pokazuju da djeca i mladi često ignoriraju neugodna iskustva i da se, unatoč rizicima, ne osjećaju zabrinuto

Piše: Ana Dokler

U sklopu međunarodnog projekta EU Kids Online koji okuplja 33 europske zemlje, u Hrvatskoj je provedeno prvo nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama i sigurnosti djece na internetu, u kojem je sudjelovalo preko tisuću djece i mladih u dobi od 9 do 17 godina zajedno s roditeljima. Preliminarne rezultate istraživanja predstavili su 21. studenog u sjedištu Hrvatskog Telekoma partneri projekta EU Kids Online, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom.

Pregled ključnih rezultata istraživanja dao je Ante Šalinović iz agencije Ipsos Puls, koji je istaknuo i da su anketari prošli posebnu obuku za prikupljanje podataka od djece. Ankete s više od 120 pitanja radili su u kućanstvima po cijeloj Hrvatskoj tijekom listopada i studenog. Tako je ispitano 1017 djece i sa svakim od njih onaj roditelj koji je upućeniji u medijske navike djeteta, a to je u 80 posto slučajeva bila majka.

Većina djece nije zabrinuta za svoju privatnost

Istraživanje je pokazalo da djeca u Hrvatskoj internetu najčešće pristupaju preko pametnih telefona (93%) i računala/laptopa (83%), zatim preko tableta (37%) i igračih konzola (26%). Gotovo polovica djece u dobi od devet do 11 godina, 2/3 djece djece u dobi od 12 do 14 godina te 3/4 djece u dobi od 15 do 17 godina internetu može pristupiti uvijek kada želi ili treba, često bez ikakve kontrole.

Kakva pravila postaviti za korištenje pametnog telefona tijekom školske godine

Ocjenjujući razinu svoje zabrinutosti za privatnost na internetu, samo je 24% djece u dobi od devet do 11 godina, 29% u dobi 12 do 14 godina i 32% od 15 do 17 godina odgovorilo da je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto. Takvi rezultati pokazuju, smatra Šalinović, da djeca i mladi podrazumijevaju da privatnosti na internetu nema i to prihvaćaju, što je s jedne strane dobro jer znači da su toga svjesni, no s druge je važno naučiti ih kakve rizike to nosi i kako se zaštititi.

Najkorištenija društvena mreža među djecom u Hrvatskoj je Facebook – koristi ga 24% djece u dobi od devet do 11 godina (iako je minimalna dob za otvaranje profila na Facebooku 13 godina), zatim 45% djece u dobi od 12 do 14 godina i 59% od 15 do 17 godina. Na drugom mjestu nalazi se Instagram, koji koristi oko 40% djece i mladih od 12 do 17 godina, a najmlađa dobna skupina ga koristi znatno rjeđe (8%). Istraživanje je pokazalo da se također dosta koriste aplikacije Viber i WhatsApp (12% u skupini od devet do 12 godina, i 23-24% u starijim dobnim skupinama – za obje aplikacije). YouTube je, kao i u svijetu, popularan kod djece u Hrvatskoj, posebno kod osnovnoškolaca – posjećuje ga 46% djece od 9 do 14 godina te 39% mladih od 15 do 17 godina.

Prijateljstva na društvenim mrežama

Posebnu pažnju istraživača privukli su odgovori mladih o prijateljstvima na internetu: svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama, a nešto rjeđe to čine mlađa djeca. Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina je u posljednjih godinu dana komuniciralo na internetu s osobama koje nije upoznalo uživo. To je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina te gotovo polovica djece u dobi od 15 do 17 godina. Više od desetine svih ispitanika u posljednjih se godinu dana i uživo susrelo s osobom koju su upoznali na internetu – to je napravilo 3% djece u dobi od 9 do 11 godina, 12% u dobi od 12 do 14 godina i 28% u dobi od 15 do 17 godina.

Zašto je važno s djecom razgovarati o online prijateljstvima

Nešto više od 2/3 djece od devet do 17 godina odgovorilo je da znaju promijeniti postavke privatnosti te da znaju kada smiju, odnosno ne smiju dijeliti informacije na internetu. Misle da znaju što rade i osjećaju se pretjerano sigurno i samouvjereno, zaključuje Ante Šalinović.

Samo 11% tražilo je pomoć druge osobe nakon uznemirujućeg iskustva na internetu

Važni su i rezultati istraživanja vezani za nasilje i druga uznemirujuća iskustva na internetu. Samo je 7% ispitane djece reklo da nije imalo takvo iskustvo, a u slučaju uznemirenosti samo 11% ih je tražilo pomoć druge osobe. Najčešće su u ovakvim situacijama djeca zatvarala stranicu ili aplikaciju (52%) te blokirala osobu kako ih više ne bi mogla kontaktirati (36%). Svako četvrto dijete ignoriralo je problem, a svako peto dijete promijenilo je postavke privatnosti.

U proteklih godinu dana više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je povređujuću ili neprimjerenu poruku – najviše njih u dobi od 15 do 17 godina (72%). Više od 1/10 svih ispitanika bilo je zastrašivano na internetu, a gotovo 2/3 djece vidjelo je neželjene seksualne sadržaje (fotografije ili film gole osobe). Iako im nije bila namjera vidjeti ih, s takvim sadržajima susrelo se 3/4 djece u dobi od devet do 11 godina, više od 2/3 djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 2/3 djece u dobi od 15 do 17 godina. No čini se da djeca zbog toga nisu zabrinuta, nego podrazumijevaju sve te rizike, komentirao je Ante Šalinović.

Kako se osjećaju žrtve elektroničkog nasilja i gdje je izlaz

Iz pitanja u istraživanju na koja su odgovarali roditelji, sada su objavljeni ovi rezultati: roditelji češće o aktivnostima na internetu razgovaraju s djecom mlađe dobi, puno češće nadziru njihove aktivnosti i češće im daju savjete što učiniti ako ih netko uznemirava na internetu, nego što je to slučaj s djecom iz starijih dobnih skupina.

 Potrebno je više raditi na medijskoj pismenosti

“Ovo je prvi korak u sustavnom istraživanju medijskih navika djece i roditelja temeljem kojega ćemo moći razvijati nove obrazovne politike s ciljem osnaživanja djece i mladih u medijskoj pismenosti. Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Trebaju nam novi modeli medijskog odgoja ponajviše u skupini djece od 9 do 11 godina budući da je ovo vrlo osjetljivo razdoblje u kojem je djeci potrebna odlučnija pomoć roditelja i odgojno obrazovnih institucija”, istaknuo je Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online. Dodao je kako je posebna vrijednost istraživanja da će pokazati razlike među djecom u dobnim skupinama od devet do 11 godina, od 11 do 14 i od 15 do 17 godina, a poslije (kad se istraživanje provede i u ostalim državama) i gdje se Hrvatska nalazi u odnosu s drugim zemljama Europske unije.

“Vjerujemo da će podaci i preporuke iz istraživanja služiti oblikovanju konkretnih i sustavnih obrazovnih politika”, rekla je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma, koji je u sklopu svoje inicijative “Šeraj pozitivu, blokiraj negativu” podržao ovo istraživanje koje je ujedinilo akademsku zajednicu, nevladin sektor i državne institucije.

“Rezultati istraživanja potvrđuju da je potrebno dodatno intenzivirati napore i da svi zajedno moramo još više raditi na medijskoj pismenosti, te da cijelo društvo mora shvatiti njezinu važnost. Agencija za elektroničke medije nastavit će stoga rad na osvještavanju važnosti medijske pismenosti, zajedno s partnerima iz znanstvene zajednice, obrazovnih i državnih institucija te medija, s ciljem njezine veće zastupljenosti u nastavnim programima i uključenosti u relevantne državne politike”, istaknuo je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.

Uz DKMK, Hrvatski Telekom i Agenciju za elektroničke medije, partneri istraživanja su Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i sport – OŠ Većeslava Holjevca, HAKOM, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu/Centar za sigurniji internet (CSI), a projekt podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Posjetite službenu stranicu projekta: http://hrkids.online

Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?

Komentari

Komentari