Istraživanje provedeno uoči devetih Dana medijske pismenosti upućuje na važnost sustavnog omogućavanja djeci i mladima da razvijaju vještine medijske pismenosti, kao i empatiju u svakodnevnoj digitalnoj komunikaciji
Piše: Ana Kirin
Prema istraživanju provedenom u ožujku 2026., uoči devetih Dana medijske pismenosti, svaka druga mlada osoba u Hrvatskoj nije imala priliku učiti o medijskoj pismenosti, a 76,3 % građana smatra da medijska pismenost treba biti značajnije uključena u školske kurikule.
Istraživanje je za Agenciju za medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku proveo Ipsos na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 16 godina.
Kad je riječ o utjecaju korištenja interneta na djecu i mlade, rezultati su vrlo slični već petu godinu zaredom: glavni razlozi za zabrinutost su utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje te online naslije, odnosno cyberbullying, govor mržnje i neprimjereni komentari.
U općoj populaciji na trećem mjestu su nasilni sadržaji, na četvrom prekomjerno korištenje interneta, a na petom seksualizirani sadržaji. Mladi u dobi od 16 do 25 godina zabrinuti su također zbog seksualiziranih sadržaja, komunikacije s nepoznatim osobama (putem društvenih mreža, online igara i sl.), te zbog dezinformacija i netočnih informacija.
Ove godine Dani medijske pismenosti stavljaju naglasak na empatiju u digitalnom okruženju pa su u istraživanje bila uključena i pitanja o toj temi.
Tako je 74,3 % svih ispitanih građana, odnosno 72,9 % mladih odgovorilo da se u potpunosti ili uglavnom slaže da izloženost nasilnim sadržajima i govoru mržnje putem društvenih mreža doprinosi normalizaciji nasilja i smanjenju empatije u društvu.
Čak 82,3 % građana u potpunosti se ili uglavnom slaže da na društvenim mrežama ljudi češće pišu negativne stvari koje ne bi rekli uživo (poput kritika, napada, osuđivanja, govora mržnje), jednako misli i 85,6 % ispitanih mladih između 16 i 25 godina.
U infografiku pripremljenu povodom devetih Dana medijske pismenosti uključeni su i nacionalni rezultati međunarodnog istraživanja EU Kids Online 2025., koje je pokazalo da se svako drugo dijete ne osjeća sigurno na internetu te da se prema djeci na neugodan i povređujući način najčešće ponašaju prijatelji (43,9 %) i kolege iz razreda ili škole (35,7 %), a zatim osobe koje ne poznaju (18,2 %) i osobe koje poznaju samo preko interneta (11,9 %).
Kao povod za loše ponašanje prema njima, djeca su navela redom: svoj izgled ili ponašanje, mišljenja ili uvjerenja, visinu ili težinu, simpatije, druge razloge, porijeklo svoje obitelji, religiju, boju kože, invaliditet te imovinsko stanje obitelji.
S obzirom na takva iskustva djece, zabrinjavajući je i podatak iz istraživanja EU Kids online da 41,8 % roditelja i skrbnika nikad ili gotovo nikad ne razgovara s djecom o tome što rade na internetu.
Preuzmite inforgrafiku s rezultatima istraživanja
