Što je sve potrebno za pokretanje i uspješno vođenje filmske družine kao izvannastavne aktivnosti u školi, piše prof. Melita Horvatek Forjan, koja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Marije Jurić Zagorke s kolegicama već 15 godina vodi družinu ZAG

Piše: Melita Horvatek Forjan, prof., suvoditeljica Filmske družine ZAG

Redovna nastava osnovna je odgojno-obrazovna aktivnost škole. Uz redovnu nastavu u školama je organizirana izborna, dodatna i dopunska nastava iz nekih predmeta, najčešće hrvatskoga jezika, matematike ili stranoga jezika. Gotovo svaka osnovna škola u Hrvatskoj ima u svojem kurikulu izvannastavne ili slobodne aktivnosti za učenike. Samo im ime kaže da se održavaju izvan redovne nastave i u slobodno vrijeme učenika. Te aktivnosti omogućuju učenicima da vlastite kreativne potenicijale i interese dodatno razvijaju baveći se pisanjem, pjevanjem, plesom, fotografiranjem, glumom, sportom ili snimanjem filmova. Najčešće učitelji prema vlastitim afinitetima ili dodatnoj završenoj edukaciji vode školske izvannastavne aktivnosti.

Filmska družina kao izvannastavna aktivnost

Filmska družina, kao rijetko koja izvannastavna aktivnost, potiče učenike na samostalnost i kreativnost u radu. Da bi se filmska družina uspješno vodila, potrebna je i financijska potpora za kupnju osnovnih sredstava i pomagala (kamera, stativ, mikrofon, slušalice, računalo…) potrebnih za izvođenje programa, projekta ili aktivnosti. Potrebno je i sustavno financiranje dodatnoga obrazovanja voditelja družine jer se u radu treba korisiti najnovijim metodama poučavanja, istraživanja i eksperimentiranja koje će unaprijediti metodičko-pedagoški rad.

Školski film može biti vrijedan resurs za medijski i građanski odgoj

Redovna nastava obvezni je dio školskoga programa i propisana je Nastavnim planom i programom, a izvannastavne aktivnosti slobodnije su, kreativnije, fleksibilnije aktivnosti za učenike. Filmska družina promiče vršnjačku toleranciju, razvija kreativnost, medijsku pismenost i kritičnost mladih autora prema svijetu koji prikazuju u svojim filmovima.

Dječje filmsko stvaralaštvo

Svaki učitelj koji je vodio kakvu izvannastavnu aktivnost znade koliko zadovoljstvo može biti kad spretno uskladimo učeničke želje i radoznalost s učiteljevim težnjama za proširivanjem njihova znanja. Slobodne aktivnosti odlična su mogućnost za nadopunjavanja propisanoga plana i programa sadržajima koji su učenicima zanimljivi i još neistraženi.

Dječje filmsko stvaralaštvo i razvijanje dječje medijske pismenosti u hrvatskim školama, nažalost, nije dovoljno zastupljeno u drugoj dekadi 21. stoljeća. Razlog tomu nikako nije nezainteresiranost učenika. Film je jedan od medija koji je njima vrlo uzbudljiv i privlačan. Filmska družina ZAG započela je s radom kao skupina koja se bavila proširivanjem spoznaja o filmu, televiziji, kazalištu, stripu na teorijskoj razini, no vrlo brzo rodila se ideja da se iz teorije prijeđe u praksu i snimi vlastiti film.

Vrlo je važno pripremiti se za tako zahtjevan zadatak. Škola medijske kulture “Dr. Ante Peterlić”, koju svake godine organizira Hrvatski filmski savez, pružit će svakom polazniku i budućemu voditelju filmske družine široku naobrazbu o filmskom stvaralaštvu, od osnovne do naprednih spoznaja na teorijskoj i na praktičnoj razini. Nakon početnih stupnjeva može se birati između više specijaliziranih radionica za dokumentarni, igrani film, televizijsku reportažu, scenarij, animirani film, kameru i snimanje, montažu, postprodukciju tona, digitalnu fotografiju. Teško je dati pravi recept kojim redoslijedom ih treba upisivati, no svaka će radionica biti korisna u teorijskom i praktičnom radu snimanja i postprodukcije dječjega filma.

Mjesto gdje učitelji snimaju filmove i uče o medijskoj kulturi

Zainteresirani budući voditelji filmskih družina mogu se prijaviti i na modularna predavanja ili seminare koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje u okviru kojih će proći i praktične vježbe pisanja sinopsisa, scenarija, knjige snimanja, samoga snimanja i montaže.

Osim vremena i znanja, za rad je s učenicima najvažniji – entuzijazam učitelja, voditelja, mentora. Naobrazba je, naravno, važna, no bez entuzijazma koji bi trebao voditi budućega voditelja filmske družine, teško da će bilo koji dječji film uspješno dočekati svoju premijeru. Kao i u svakoj drugoj izvannastavnoj aktivnosti, pri osnivanju filmske družine treba vrijediti načelo dobrovoljnosti. Sva je prigoda da će biti prevelik broj zainteresiranih, no ne treba odbijati učenike. Kad počnu teži zadatci, iskazat će se oni pravi zaljubljenici u film.

Ako postoje mogućnosti, nije loše uvesti učenike u svijet filma već u nižim razredima. Od pomoći će biti i redovni nastavni plan i program Hrvatskoga jezika u kojem se obrađuju nastavne jedinice vezane uz medijsku pismenost.

Premda je broj sati medijske kulture u nižim razredima (kao i u višima) vrlo malen, ne treba se bojati. Djeca brzo i rado svladavaju osnove filmskoga stvaranja, a s prvim snimljenim kadrovima pokazat će se s kolikom lakoćom učenici mogu ovladati svime što ih se nauči. Ako o učenicima od prvoga do četvrtoga razreda govorimo kao o pripremnoj skupini, oni od petoga do osmoga bit će već pravi mladi filmaši. Ako se u petomu razredu teorijski upoznaju s kadrom i planovima te tehničkim osobinama kamere, vrlo brzo će postati dobri snimatelji. Zahtjevnije zadatke poput režije i montaže treba ostaviti za učenike osmih razreda.

Dobra tema – vodi do dobroga filma

Za razliku od redovne nastave izvannastavne se aktivnosti odvijaju u posebno formiranim skupinama koje ne okupljaju učenike samo jednoga razreda i učenici nisu istoga uzrasta. U rad Filmske družine Zaigrani Aktivni Gromoglasni (ZAG) uključeni su učenici 5. – 8. razreda, a sve ih veže zajednička ljubav prema snimanju filmova. Tijekom proteklih petnaest godina (družina je osnovana šk. god. 2002./2003.) tristotinjak je Zagovaca prošlo put od ideje do premijere filma i snimilo šezdesetak filmova – od čega je polovica nagrađena na domaćim i međunarodnim filmskim natjecanjima i smotrama, a priredili su i desetak fotografskih izložaba i filmskih premijera. Glavni su likovi ZAG-ovih portretnih dokumentaraca daroviti učenici i djeca s posebnim potrebama koji se ističu svojim znanjem i sposobnostima.

Snimajući filmove djeca uče i o prihvaćanju različitosti

Prvi ZAG-ov film D (2003.) govori o uspjesima talentiranoga plivača školskoga plivačkoga kluba “Dubrava” Dini Hadžiću. Dino je bio odličan sugovornik kojega je ZAG-ova kamera pratila od ranog jutarnjeg treninga do međunarodnog plivačkog natjecanja na kojemu je osvojio svoju desetu zlatnu medalju. Nakon dvotjednoga snimanja (“mokri” trening, “suhi” trening, intervju, plivačko natjecanje) slijedilo je pregledavanje snimljenoga materijala i montaža. Film je imao premijeru na Otvorenom danu škole, dobio je veliki pljesak dupkom ispunjenoga gledališta i mladim filmašima dao krila da nastave sa snimanjem filmova i sljedeće školske godine.

Plan i program rada družine učenici rade u suradnji s voditeljicama družine (Natašom Jakob i Melitom Horvatek Forjan u ZAG-u), djeluju u timu, međusobno dijele zadatke i dužnosti (izmjenjuju se na poslovima snimatelja, novinara, tonskoga snimatelja, redatelja), učenici se međusobno socijaliziraju i razvijaju radne navike. U tijeku snimanju filmova povremeno se pojave prepreke. Čini se da se neće moći ostvariti zadano, no uvijek netko od učenika ponudi rješenje i projektni se zadatak privede kraju.

Nadamo se da će jednoga dana filmska i medijska kultura biti redovni predmeti u suvremenoj hrvatskoj školi 21. stoljeća kako bi svi zainteresirani učenici mogli kroz medij filma iskazati svoju stvaralačku kreativnost, a ne biti samo konzumenti s druge strane ekrana.

Od ideje do premijere: kako snimiti film u školi

Foto: Udruga ZAG

Komentari

Komentari