Djeca iz medija upijaju ideje o tome što se očekuje od djevojčica, a što od dječaka, pa to kasnije utječe i na njihov izbor karijere, njihove odnose i osjećaj osobne vrijednosti. Pročitajte kako birati medijske sadržaje i razgovarati s djecom o rodnoj jednakosti, u skladu s njihovom dobi i razvojnom fazom u kojoj se nalaze

Piše: Ana Dokler

Mediji mogu značajno doprinijeti prenošenju i održavanju rodnih stereotipa, jer su djeca od najranije dobi putem medija kontinuirano izložena iskrivljenim porukama poput onih da su dječaci pametniji od djevojčica, da su neka zanimanja rezervirana za muškarce, a neka za žene, pa čak i da su žene same odgovorne za seksualno zlostavljanje koje pretrpe.

Iako se neke stvari ipak mijenjaju, prema izvještaju o utjecajima rodnih stereotipa u filmovima i na televiziji na dječji razvoj, koje je američka neprofitna organizacija Common Sense Media objavila 2017., mediji i dalje uporno prenose djeci poruku što kultura očekuje od djevojčica, odnosno dječaka, pa to utječe i na njihov izbor karijere, njihove veze i osjećaj osobne vrijednosti.

Kako rodni stereotipi u filmovima i na televiziji utječu na dječji razvoj

Posebno je problematično što takve poruke djeca primaju upravo u onim fazama razvoja kada su za njih najprijemčivija – djeci vrtićke dobi, koja se tek počinju identificirati kao dječaci ili djevojčice, uzori su uglavnom mišićavi, snažni i hrabri superjunaci i dugokose, plahe i krotke princeze; u medijskim sadržajima koje prate tinejdžeri, koji već razmišljaju o ljubavnim vezama, spolnim odnosima i svom budućem zanimanju, muški su likovi često agresivni i neprijateljski nastrojeni, a ženski podložni i slabi. Mlade ljude koji iz medija upijaju ideje o tome kako bi se trebali ponašati i što bi trebali postati, ovakvi prikazi muških i ženskih likova mogu navesti na krive pretpostavke i štetne zaključke.

Roditelji će teško djecu u potpunosti zaštititi od svih potencijalno negativnih medijskih utjecaja, no važno je da budu svjesni i svog osobnog utjecaja.

“Kada svojim primjerom djecu učite rodnoj jednakosti, govorite protiv stereotipa i propitujete zastarjele ideje, djeca će vas čuti. Također, ne zaboravite da imate kontrolu nad medijima koje vaša djeca koriste – više dok su mala, ali i dok odrastaju. Birajte kvalitetne medijske sadržaje koji odražavaju vaše vrijednosti i razgovarajte sa svojom djecom o filmovima i drugim sdržajima koje gledaju“, piše portal Common Sense Media te donosi savjete kako birati medijske sadržaje i razgovarati o rodnoj jednakosti, u skladu s dobi djeteta i razvojnom fazom u kojoj se nalazi:

Od 2 do 6 godina

U ovoj dobi djeca postaju svjesna svog rodnog identiteta, usvajaju stereotipe o aktivnostima, osobinama, igračkama i vještinama povezanima s muškim, odnosno ženskim rodom te započinju s rodno uvjetovanim igrama. Trebaju konkretne, a ne apstraktne upute i objašnjenja.

Tada možete djeci isticati primjere osoba iz stvarnog života ili iz medija (uključujući crtiće) koji pokazuju da se muškarac, odnosno žena može biti na puno različitih načina. Možete pozitivno komentirati medijske sadržaje koji pokazuju da su djevojčice i dječaci jednako vrijedni, kao i poticati ih da gledaju sadržaje u kojima nije sve vezano za djevojčice ružičasto, a sve vezano za dječake plavo.

Auti 3: animirani film pun akcije sa snažnom feminističkom porukom

Od 7 do 10 godina

Djeca u ovoj dobi počinju određene osobine pripisivati muškarcima, odnosno ženama – na primjer, da su žene emotivnije i nježnije, a muškarci ambiciozniji i agresivniji, te povezivati određena zanimanja i akademske teme s pojedinim rodom. Dječaci se žele igrati s dječacima, a djevojčice s djevojčicama. Iako žele sami birati što će gledati, još uvijek poštuju upute roditelja.

Dobro je skrenuti im pažnju na likove koji prkose rodnim stereotipima, pa komentirati primjerice “U redu je biti tužan, dječaci se ne bi trebali sramiti svojih suza.” Također možete hvaliti likove koje koji su važni za priču zbog onoga što rade, a ne zbog svog izgleda. Potražite filmove s nestereotipnim likovima, kao što su ženski likovi s realističnim oblicima tijela i neagresivni muški likovi.

Od 11 do 13 godina

U ovoj dobi djeca su svjesna svojih fizičkih promjena i osjećaju pritisak da se prilagode kulturalnim rodnim normama, a već počinju brinuti i o izlascima i ljubavnim vezama. Kad je riječ o medijima, žele sama birati sadržaje koje gledaju i to su obično serije i filmovi namijenjeni starijoj djeci. Općenito su više zainteresirani za svoje vršnjake nego za roditelje.

Tko su djeci idoli u medijima i kako se zbog njih osjećaju

Naglašavajte da osobna vrijednost i sreća nisu uvjetovani izgledom (posebno kad je riječ o ženskim likovima) ili fizičkom snagom (posebno kod muških likova). Razgovarajte o likovima koji u izboru zanimanja prkose rodnim stereotipima i očekivanjima društva. Pozitivno komentirajte zdrave, podržavajuće i ispunjavajuće prijateljske i ljubavne odnose među likovima različitog spola. Razgovarajte o tome što ih čini tako dobrim prijateljima i što uče jedni od drugih. Ako se u filmovima ili serijama koje dijete gleda pojavljuju transrodni likovi, razgovarjate o tome kako su oni često izloženi zlostavljanju.

Od 14 do 17 godina

Mladi se u ovoj dobi više druže s vršnjacima suprotnog spola i postaju fleksibilniji oko stereotipa. Počinje ih više brinuti buduća karijera, kao i vlastiti izgled. Žele bolje razumijeti očekivanja kako se s obzirom na svoj spol trebaju ponašati u romantičnim i seksualnim prigodama. Sami biraju što će gledati i spremni su raspravljati o apstraktnim idejama, ali ne žele prodike.

Potražite medijske sadržaje koji prikazuju dječake i muškarce kako izražavaju osjećaje na konstruktivan način, imaju različite interese (osim seksa) i ljubazni su i prijateljski prema likovima koji nisu heteroseksualni. Razgovarajte o tome kako muški likovi mogu biti istovremeno i snažni i nježni. Skrenite im pažnju na ženske likove koji izražavaju svoje potrebe i koji se snagom i sposobnostima ne razlikuju od muških likova. Skrenite im pažnju na likove koji se bave ili se žele baviti zanimanjima koja nisu u skladu s rodnim stereotipima, poput djevojaka koje žele biti znanstvenice ili mladića koji žele biti bolničari.

Stereotipi, diskriminacija i kult tijela u medijima – kako zaštiti djecu?

Komentari

Komentari