Nakon ankete kojom su ispitali navike korištenja medija i medijsku pismenost srednjoškolaca, učenici iz geografske grupe Prirodoslovne škole Vladimira Preloga pokrenuli su na Facebooku grupu Intelektul@c! na kojoj prenose aktualne, poučne, zanimljive, korisne i važne vijesti

Piše: Ana Dokler

Kako srednjoškolci koriste medije, koliko prate vijesti te imaju li prema njima kritički odnos, kako poboljšati njihovu medijsku pismenost pa i povezati je s geografijom – neka su od pitanja kojima se bave učenici iz geografske grupe Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu, zajedno s profesorom geografije Tomislavom Golubićem i profesoricom sociologije i filozofije Mirelom Turkom. Prošle školske godine pokrenuli su projekt “Intelektul@c”, koji su predstavili i na državnoj smotri iz područja građanskog odgoja i obrazovanja, kao jedan od 20-ak najboljih projekata.

Razgovarali smo s njima o tom projektu, čiji je središnji dio javna grupa na Facebooku pod imenom Intelektul@c! medijski projekt, na kojoj prenose odabrane vijesti i komentiraju ih. Ispričali su nam kako je sve krenulo, što su sve radili i što su naučili te kakvi su im planovi za dalje.

Kako bi se u školi trebalo učiti o medijima?

Početna ideja došla je od profesora geografije Tomislava Golubića, koji se tijekom studija i kasnije, prije nego što je počeo raditi u školi, bavio novinarstvom i odnosima s javnošću te se tako, kaže, “zarazio medijima”, a sada nastoji povezati medije i geografiju.

“S učenicima želim istraživati kako mediji utječu na našu percepciju prostora, koje lokacije djeca i mladi upoznaju kroz vijesti, kako ljudi na različitim prostorima doživljavaju iste vijesti, odnosno kako se na kojem mjestu o nečemu izvještava, od kud nam vijesti najčešće stižu, a koja su područja zanemarena, koliko vremena treba proći da bi se neka vijest proširila… Tim pitanjima počeli smo se baviti na geografskoj grupi, ali smo shvatili da se najprije trebamo pozabaviti izgradnjom temelja, odnosno stjecanjem osnovnih znanja o medijima i medijskoj pismenosti. Zato je prva faza projekta bila ustanoviti kakve su navike informiranja mladih te vidjeti stupanj medijske pismenosti učenika naše škole”, kaže prof. Golubić.

Anketa o medijskoj pismenosti srednjoškolaca

U projekt se uključila i prof. sociologije i filozofije Mirela Turk, jer su cijelu priču željeli povezati i s građanskim odgojem i obrazovanjem, te prof. Jelena Jurišić s Odsjeka za komunikologiju na Hrvatskim studijima. Učenici su uz njihovu pomoć formirali pitanja te pomoću aplikacije Poll everywhere samostalno proveli anketu i obradili rezultate.

U anketi je sudjelovalo ukupno 360 učenika od 1. do 4. razreda srednje škole. Između ostalog, pokazalo se da većina učenika nema povjerenja u medije – 58 posto ih smatra da informacije koje mediji pružaju nisu pouzdane i točne, ali ih, unatoč tome, 69 posto smatra da mediji utječu na formiranje njihovih stavova.

medijska-pismenost-intelektulac-anketa

Među sadržajima koje prate u medijima prednjači zabava (38 posto), sport (20 posto) pa novosti iz svijeta slavnih i politika (po 14 posto). Na pitanje koje stranice najčešće posjećuju na internetu, 54 posto učenika odgovorilo je YouTube, 19 posto Facebook, 7 posto znanstvene portale, 3 posto novinske portale, a 17 posto nešto drugo.

Na pitanje “Koliko često roditelji kontroliraju koje stranice na internetu posjećujete?”, čak 79 posto srednjoškolaca odgovorilo da ih roditelji nikada ne kontroliraju.

Helena i Filip Gadžo, sada učenici 4. razreda, koji su obrađivali podatke prikupljene anketom, posebno su se osvrnuli na taj podatak: “Roditelji bi trebali nadzirati djecu u korištenju medija, paziti na vrijeme i na izbor sadržaja, dok ne vide da su djeca sama dovoljno samostalna u tome, barem do dobi od 14-15 godina. No problem je što roditelji ni sami nisu informirani”. I drugi učenici koji su sudjelovali u ovom projektu smatraju da bi roditelji trebali više biti uz njih tijekom korištenja medija, usmjeravati ih na neke teme, komentirati ih s njima i poticati kritički odnos prema medijima.

Kako roditelji mogu smanjiti negativan utjecaj medija na djecu

Profesor Golubić također ističe kako je primjetno da su prema medijima najkritičnija ona djeca koja razgovaraju s roditeljima dok ujutro u autu slušaju vijesti na radiju i navečer gledaju dnevnik na TV-u.

Mladima nedostaju jasni kriteriji za procjenu kvalitete

Za daljni razvoj projekta važni su im bili i ovi rezultati ankete: iako mladi internetske portale smatraju nepouzdanima, ipak tako najčešće prate vijesti. Zato su sudionici projekta zaključili da bi rješenje mogla biti medijska platforma za mlade koja će im pružati sigurne, provjerene i pouzdane informacije.

Budući da je većina učenika odgovorila da medije i njihov način prenošenja informacija doživljava neutralno (66 posto), a kvalitetu medijskih sdržaja ocjenjuju s “ni dobro ni loše” (54 posto), zaključili su da im nedostaju jasni kriteriji za procjenu kvalitete vijesti i drugih medijskih sadržaja.

Zato su odlučili pokrenuti medijsku platformu, odnosno javnu grupu na Facebooku, na kojoj će prenosti vijesti za koje procijene da odgovaraju sljedećim kriterijima: aktualno, poučno, zanimljivo, korisno i važno.

Tri odlike kvalitetnih medijskih sadržaja

Prof. Jelena Jurišić održala je nekoliko radionica na kojima je učenicima objasnila što je vijest i kako se piše te dala osnovne upute za izbor vijesti po dogovorenim kriterijima i za pisanje uvoda, odnosno leada, koji će objaviti na Facebooku i u kojem će istaknuti ključne informacije i zainteresirati čitatelje za pojedinu vijest. Poslije je pratila i komentirala njihove objave i dalje ih usmjeravala.

Svakodnevno na Facebooku vidimo puno vijesti koje je teško filtrirati pa smo pokušali odabrati najvažnije i prenijeti ih drugim učenicima. Svatko je bio zadužen za neko područje, poput politike, sporta, znanosti, kulture ili zabave, i imao svoje portale koje je pratio”, rekla nam je učenica Dora Purma, a njezin kolega, Ivan Malčić dodao je kako su praćenjem i prenošenjem vijesti s različitih domaćih i stranih portala postigli raznolikost u pristupu, a ujedno su i sami mogli vidjeti kako nekad portali na različite načine obrađuju iste teme.

‘Naslovi koji privlače pažnju često nemaju veze s tekstom’

Na to se nadovezao i učenik Ivan Radišić: “U vrijeme izbora primijetio sam kako pojedini portali podržavaju određene kandidate pa uvijek afirmativno pišu o njima. Čini mi se da je u našim medijima naglašena podjela na lijeve i desne, neki samo kritiziraju, a neki ipak daju konkretne informacije i moguća rješenja problema.”

Posebno im je, kažu, bio koristan medijski projekt Duje Bonaccija s Hrvatskih studija – servis Vox Populi koji sortira vijesti s hrvatskih portala po broju komentara. Tu su mogli vidjeti koje teme ljude u Hrvatskoj najviše zanimaju, odnosno na što najviše reagiraju, a osvijestili su, kažu, i razliku između novinarskog teksta, komentara stručnjaka koji je dao izjavu za članak te komentara čitatelja.

Luka Stručić rekao nam je da je tijekom ovog projekta postao svjesniji i koliko nas često naslovi samo navode da kliknemo na neki članak, a onda tekst ne odgovara naslovu. “Sada rjeđe klikam na takve naslove i nekim portalima vjerujem više, a nekima manje”, dodao je.

Istina ili laž? 4 pitanja za brzu provjeru vjerodostojnosti vijesti na internetu

Učenica Rea Pavlic je kao najvažniju stvar koju je naučila istaknula razlikovanje subjektivno i objektivno napisanih vijesti.

Cilj projekta bio je, među ostalim, stvoriti kod mladih naviku praćenja vijesti iz različitih izvora i potaknuti kritičko promišljanje o različitim medijskim porukama i čini se da su tome zaista uspjeli.

Sličan pristup prof. Golubić sada ima i s drugim učenicim na satovima geografije – podijeljeni po grupama, prate vijesti iz različitih područja pa naizmjence predstavljaju najvažnije vijesti u 5 do 10 minuta na početku sata. Geografska grupa također nastavlja s projektom Intelektul@c i dalje će ga razvijati, sada s naglaskom na onom dijelu povezivanja vijesti i geografije.

medijska-pismenost-intelektulac-geografija

“Voljeli bismo se povezati s geografskim grupama i u drugim školama kako bismo zajedno dalje kreirali program u kojem ćemo povezati geografiju i medijsku pismenost. To može biti i potencijal za projektnu nastavu kroz međupredmetni pristup – na primjer da djeca 30 dana prate medije i analiziraju vijesti, istražujući dodatno informacije o mjestima koja se spominju u vijestima”, zaključio je prof. Golubić.

Šalabahter s pitanjima za kritičko razmišljanje

Komentari

Komentari