Vijeće Europe pozvalo je države članice da definiraju svoje obveze u kontekstu zaštite i promocije ljudskih prava u digitalnom okruženju, kao i s tim povezane odgovornosti internetskih posrednika
Piše: Ana Dokler
S ciljem zaštite ljudskih prava u digitalnom okruženju Vijeće Europe posebnu pažnju posvetilo je internetskim posrednicima, kao što su tražilice i društvene mreže. U Preporuci Odbora ministara državama članicama o ulogama i odgovornostima internetskih posrednika, koju je Vijeće Europe prihvatilo u ožujku 2018., stoji da je moć posrednika tolika da je potrebno razjasniti njihove uloge i utjecaj na ljudska prava, kao i njihove odgovornosti.
U dokumentu su internetski posrednici definirani kao akteri koji olakšavaju interakcije među fizičkim i pravnim osobama na internetu nudeći i obavljajući razne funkcije i usluge. Neki internetski posrednici povezuju korisnike s internetom, omogućuju obradu informacija i podataka, ili pak korištenje mrežnih usluga, uključujući objavu i dijeljenje sadržaja koje stvaraju sami korisnici. Drugi skupljaju informacije i omogućuju njihovo pretraživanje; omogućuju pristup sadržajima i uslugama koje su dizajnirale ili njima upravljaju treće strane. Neki olakšavaju prodaju robe i usluga, uključujući audiovizualne usluge, i omogućuju druge komercijalne transakcije, poput plaćanja. Posrednici mogu paralelno imati više funkcija. Također mogu moderirati i rangirati sadržaj, između ostalog i kroz automatiziranu obradu osobnih podataka, i tako kontrolirati pristup korisnika informacijama, slično kao tradicionalni mediji, ili mogu imati druge funkcije poput onih koje imaju izdavači. Posredničke usluge mogu nuditi i tradicionalni mediji kada, na primjer, na njihovim platformamama postoji prostor za objavu sadržaja koji su stvorili korisnici.
Kao izazove na internetu, kojima značajno pridonose upravo internetski posrednici, Vijeće Europe ističe rizike vezane za privatnost, kao i određene oblike uznemiravanja, mržnje i poticanja na rodno, rasno i religijski uvjetovano nasilje. Uz to, rast interneta i razvoj tehnologije stvaraju izazove za javni red i nacionalnu sigurnost, za prevenciju kriminala i provođenje zakona, kao i za zaštitu nekih prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva. Ciljane kampanje dezinformacijama na internetu, kreirane da bi se povećalo nepovjerenje i zbunjenost građana, odnosno da bi se naglasile podjele u društvu, također mogu ugroziti stabilnost demokratskih procesa, stav je Vijeća Europe.
Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti
S obzirom na sve to, u Preporuci o ulogama i odgovornostima internetskih posrednika Odbor ministara poziva države članice Vijeća Europe da osiguraju okvir utemeljen na ljudskim pravima i vladavini zakona, koji će definirati glavne obveze država u kontekstu zaštite i promocije ljudskih prava u digitalnom okruženju, kao i s tim povezane odgovornosti internetskih posrednika.
Države članice trebale bi, prema Preporuci Vijeća Europe, stvoriti sigurno online okruženje u kojem internetski posrednici, korisnici i sve uključene strane znaju svoja prava i obveze, poticati razvoj primjerenih regulatornih okvira, kao i učiniti dostupnima mehanizme zaštite, odnosno obeštećenja za sva kršenja ljudskih prava u digitalnom okruženju.
Također se ističe potreba za uvođenjem veće transparentnosti u sve procese moderiranja sadržaja.
Vijeće Europe i ovom prilikom naglašava važnost poticanja programa medijskog opismenjavanja. U dokumentu se navodi da bi države članice trebale ohrabrivati i poticati provođenje učinkovitih programa medijske i informacijske pismenosti prilagođenih dobi i spolu korisnika, kako bi omogućile svim odraslim osobama, mladima i djeci uživanje u dobrobitima interneta i minimaliziranje rizika u online komunikaciji, u suradnji sa svim relevantnim dionicima, uključujući privatni sektor, javne medijske servise, civilno društvo, obrazovne ustanove, akademske i tehnološke institucije.
Preporuke Vijeća Europe o pravima djece u digitalnom svijetu
Foto: Pixabay
