Iz Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija prenosimo vam objašnjenja kako na spolni razvoj mogu utjecati nagost, seksualizirani i seksualno eksplicitni sadržaji te kako se u ovom kontekstu koriste dobne oznake 12, 15 i 18

Izvor: Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija

Spolni razvoj djeteta postupan je i odvija se kroz tjelesni spolni razvoj, razvoj spolnog identiteta, razvoj spolnih ponašanja i razvoj znanja i spoznaja o spolnosti. U skladu sa svojom dobi i misaonim sposobnostima te pubertalnim statusom djeca i mladi će postupno razvijati znatiželju i usvajati aspekte seksualnosti. Izlaganje djece i adolescenata seksualnim sadržajima koji nisu primjereni za njihovu dob jer ih ne razumiju, uznemiruju ili pretjerano pobuđuju mogu izazvati štetne posljedice, odnosno interferirati sa zdravim spolnim razvojem. Neke od njih, poput razvoja neadekvatnih stavova i vrijednosti, rane seksualne aktivnosti, seksualno agresivnog ponašanja te povećanja rizika da se postane žrtvom jer se zamućuju granice prihvatljivih i neprihvatljivih seksualnih ponašanja mogu se manifestirati i kroz problematična seksualna i neseksualna ponašanja prema drugoj djeci ili adolescentima.

Utjecaj medija na tjelesni i spolni razvoj, zdravlje i sliku tijela

Posljednjih desetak godina obilježava intenziviranje društvenih nastojanja da se ograniči utjecaj seksualiziranih medijskih sadržaja, osobito onih seksualno eksplicitnih (pornografija), na djecu i maloljetnike. Prema nedavnoj britanskoj analizi seksualno eksplicitnim sadržajima izložen je velik broj djece i maloljetnika, pri čemu izloženost i učestalost raste s dobi. U sve većoj mjeri pristup seksualno eksplicitnim sadržajima odvija se preko interneta, posebice uporabom novih generacija pametnih mobilnih telefona i sličnih uređaja (tableti) te stoga i raste izloženost adolescenata takvom sadržaju. Slična je situacija i u Hrvatskoj. Prema još neobjavljenoj studiji (PROBIOPS), koja je uključila više od 2200 zagrebačkih šesnaestogodišnjaka, 78 % sudionika navelo je internet kao glavni izvor seksualno eksplicitnih sadržaja. U tom smislu, regulacija pristupa seksualiziranim sadržajima u tradicionalnim elektroničkim medijima nužno je ograničenog dometa – osobito kada je riječ o adolescentima.

8 stvari koje trebate znati o sextingu

Premda postojeći znanstveni uvidi ne dopuštaju jasne zaključke o uzrocima i posljedicama nasilja, oni sugeriraju povezanost izloženosti seksualno eksplicitnim sadržajima s rizičnim seksualnim ponašanjima, s usvajanjem nerealističnih očekivanja, s razumijevanjem seksualnosti kao odvojene od emocija i bliskosti, seksualnom agresivnošću, seksističkim stavovima i seksualnom objektifikacijom adolescenata. Većina navedenih rizika izraženija je među mladićima nego među djevojkama, što odražava češću uporabu seksualno eksplicitnih sadržaja među mladićima.

Neeksplicitni, seksualizirani ili erotizirani medijski sadržaji – često prisutni u reality programima, glazbenim video uradcima i tekstovima pjesama, oglasima, računalnim igrama i nekim filmskim žanrovima – povezani su s procesom seksualizacije djevojčica i djevojaka. Seksualizacija medijskih poruka nerijetko rezultira tzv. seksualnom objektifikacijom i samoobjektifikacijom, to jest sustavnim procjenjivanjem drugih (odnosno sebe) na temelju fizičke atraktivnosti i seksi ponašanja. Naglašavanje izgleda na račun drugih osobina i sposobnosti i izjednačavanje seksipila i ljepote potiče adolescente na međusobno razmjenjivanje seksualiziranih sadržaja putem društvenih mreža. Mogući ishodi tog procesa usporedivi su s onima vezanima uz uporabu seksualno eksplicitnih sadržaja, samo su u ovom slučaju djevojke mnogo izloženije od mladića.

Bez obzira je li riječ o rizicima izloženosti eksplicitnim ili neeksplicitnim seksualnim sadržajima, dosadašnja istraživanja upućuju kako ti rizici nisu univerzalni, odnosno kako nisu svi mladi ljudi (poglavito adolescenti) koji ih koriste jednako ranjivi. Naravno, velika izloženost, odnosno česta uporaba specifičnih materijala (npr. agresivnih seksualnih sadržaja) povećava rizik, no ranjivost, čini se, ponajviše ovisi o specifičnim osobinama ličnosti, obiteljskoj socijalizaciji, bliskim vršnjacima i drugim čimbenicima.

Nagost

Literatura o mogućem utjecaju nagosti odraslih na razvoj djece više je nego oskudna i često se temelji na kliničkim impresijama. Prema dostupnim uvidima, nagost kao takva nije rizičan čimbenik, već je ključan kontekst u kojem se pojavljuje. Viđenje golog tijela odraslih može biti problematično za razvoj djeteta samo ako se pojavljuje u seksualiziranom kontekstu, to jest ako je erotizirano ili sugerira neku seksualnu aktivnost. Povremeno suočavanje s nagošću odraslih u neseksualiziranom kontekstu, poput presvlačenja ili nudističke plaže, ne izaziva osobite reakcije u djece, niti sadrži rizik poticanja razvojno neprimjerenih interesa. Izloženost nagosti djece i odraslih, ne treba zaboraviti, ima ulogu u razvoju dječjih spoznaja o spolnim razlikama. Kada je riječ o djeci koja ulaze u pubertet, treba imati na umu kako poštivanje njihove privatnosti ima veliku razvojnu važnost. U određenoj dobi, dijete će izraziti tu potrebu, verbalno i/ili neverbalno.

Seksualizirani sadržaji

U posljednjih pedesetak godina prisutnost seksualiziranih sadržaja u popularnim medijima kontinuirano se povećava. Premda ti sadržaji – prisutni u rasponu od oglasnih poruka i glazbenih video uradaka do popularnih igranih serija i reality emisija – nisu eksplicitni, odnosno ne sadrže prikaze seksualne aktivnosti, ne treba zanemariti njihov mogući utjecaj na djecu i adolescente.

Prema provedenim istraživanjima seksualizirajući efekt određenih medijskih poruka primarno se odvija poticanjem razvojno neprimjerenog zanimanja za spolnost (npr. seksualizirana komunikacija s vršnjacima, erotizirano odijevanje i sl.), prihvaćanje instrumentalnih stavova o spolnosti te seksualnu objektifikaciju i samoobjektifikaciju. Sustavno medijsko promoviranje seksipila stvara kulturno ozračje u kojem odrastanje podrazumijeva izloženost seksualnoj objektifikaciji ženskog (u posljednje vrijeme i muškog) tijela. Osobito kod djevojčica i djevojaka, takva izloženost nosi rizik prihvaćanja normi poželjnog, seksualiziranog izgleda i ponašanja te, posljedično, samoobjektifikacije to jest samoprocjenjivanja temeljenog na seksualnom interesu okoline. Istraživanja sugeriraju kako samoobjektifikacija često negativno djeluje na samopoštovanje djevojaka.

Važno je napomenuti kako pojedini sadržaji nisu općenito neprimjereni. Isti prikaz ljudske spolnosti ili skup informacija o njoj može biti problematičan, odnosno razvojno neprimjeren, za djecu određene dobi i istodobno neproblematičan ili čak informativan za adolescente. Dakako, nisu svi seksualizirani sadržaji rizični u razvojnom kontekstu. Neki sadržaji imaju umjetničku ili informativnu težinu, a time i (razvojno) važno mjesto u životu mladih ljudi. Interes za spolnost osobito je izražen među starijim adolescentima.

Seksualno eksplicitni sadržaji

Seksualno eksplicitni sadržaji u pravilu nisu prisutni u linearnim televizijskim programima, već isključivo na specijaliziranim kanalima. Shodno tome, regulacija seksualno eksplicitnog sadržaja prvenstveno je vezana uz internet, kablovsku, satelitsku ili IPTV te medijske usluge slične televiziji.

Smjernice za razvrstavanje seksualnih sadržaja

Kategorija 12

Sadržaji u kojima se prikazuje nagost (bez prikazivanja spolnih organa), a koji sugeriraju ili nagovještaju seksualni interes ili aktivnost trebaju biti označeni kategorijom 12.
Kratki, sporadični i decentni prikazi seksualne interakcije odraslih osoba, koji izbjegavaju nagost (primjerice, tijela su prekivena plahtom) i zvukove koji bi jasno ukazivali na seksualnu aktivnost ne moraju se kategorizirati.
Kratke (usputne) scene golog ljudskog tijela u obrazovnom ili dokumentarnom kontekstu, pri čemu prikaz nije detaljan niti seksualiziran, mogu biti prihvatljive i za djecu do 12 godina.

Kategorija 15

Sadržaji u kojima se nagost prikazuje u seksualnom kontekstu i prikazuju se seksualne aktivnosti ali oboje bez detaljnog prikaza (spolni organi se ne prikazuju, kao ni spolna stimulacija). Programi označeni kategorijom 15 mogu sadržavati erotske scene i erotske razgovore, kao i kraće verbalne osvrte na seksualno iskustvo ili fantazije, ako su sadržajno opravdani i prikazani u kontekstu radnje.
U ovu kategoriju spadaju i verbalne aluzije na seksualne aktivnosti, odnosno komentari te (urednički i sadržajno opravdan) govor koji sadrži prostačenje i psovanje.

Kategorija 18

Sadržaji koji detaljno prikazuju seksualne aktivnosti, no ne na pornografski način, trebaju nositi oznaku 18. U ovim su programima moguće i scene koje sadrže neke oblike seksualnog nasilja, seksualnog iskorištavanja i/ili ugrožavanja ljudskog dostojanstva putem seksualnosti, no nisu dopušteni pornografski sadržaji. Kategorijom 18 moraju se označiti i sadržaji sa učestalim seksualno eksplicitnim razgovorima (detaljni verbalni opisi seksualnog iskustva), odnosno seksualne fantazije koje su iznesene na način da mogu biti potencijalno štetne za djecu.

Proučite Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija

Komentari

Komentari