Nakon gledanja i interpretacije filma ‘Skitnica’, učenici su osmislili, uvježbali i snimili svoj prizor po uzoru na nijemu crno-bijelu komediju Charlieja Chaplina. Učiteljica razredne nastave Ljiljana Studeni opisuje kako ih je kroz sve to vodila
Piše: Ljiljana Studeni
Ovaj video je rezultat projekta koji su učenici 3. razreda radili na nastavi hrvatskoga jezika iz područja medijske kulture. Cilj je bio upoznati se s obilježjima crno-bijele nijeme komedije. Nakon gledanja filmova Charlieja Chaplina i interpretacije, u radioničkom dijelu uvježbavali su njegov specifičan način glume (pokreti, geste, mimika), naučili što je geg, improvizirali…
Projekt je trajao više nastavnih sati (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima), a učenici su tijekom rada prošli sve procese nastajanja filma – od ideje, pisanja kratke priče, odabira najzanimljivije, uvježbavanja glume, izvođenja, snimanja. S obzirom na to da je projekt bio u veljači, u vrijeme fašnika, učenici su uz pomoć roditelja izradili kostime, jer je ideja bila maskirati se u Charlieja Chaplina. Video je snimljen na jednom satu tjelesne i zdravstvene kulture u sportskoj dvorani. Kamera je tijekom snimanja bila postavljena na kolica posuđena iz obližnje trgovine.
‘Medijsku pismenost nastojim integrirati u sve nastavne predmete’
Interpretacija filma ‘Skitnica’ i radionica za učenike 3. razreda
Tema: igrani film
Ključni pojmovi: igrani film, gluma, glumac
Naziv radionice: Nijema crno-bijela komedija (Charlie Chaplin)
Motivacija
Zamrznuti kadar iz filma (odabrati kadar u kojemu su Charlie Chaplin i jedan lik koji predstavlja “negativca”).
Zadatak: Na temelju onoga što vide u kadru, učenici trebaju uočiti karakterne osobine likova (dobri/zli) i to obrazložiti. Zatim predviđaju radnju filmskoga prizora koji predstavlja odabrani kadar.
- Što se događa u prizoru koji je predstavljen odabranim kadrom?
Učenici iznose svoje ideje – što se trenutno događa, što se dogodilo, što će uslijediti.
Najava
Najavljujemo film, iznosimo osnovne podatke o njemu.
Zadatak: Tijekom gledanja filma prepoznati zamrznuti kadar iz motivacije. Nakon što ga uoče, učenici će diskretno (dizanjem ruke) signalizirati da su ga prepoznali.
Prikazivanje filma
Mališan: crno-bijeli, nijemi film u kojem će djeca uživati punim plućima
Objavljivanje doživljaja
Učenici samostalno iznose doživljaje nakon gledanja filma.
Interpretacija filma
Zaključujemo da je riječ o igranome filmu. Pomoću odabranih prizora i razgovora o onome što su vidjeli u filmu, spoznajemo da je film snimljen u prošlosti. Govorimo o nijemom filmu, crno-bijeloj komediji koja je karakteristična za početke filmskoga stvaralaštva. Uočavamo karakterističnu glumu (mimika lica, gestikulacija, geg).
Analiziramo glavni lik, skitnicu – njegovu odjeću, obuću, karakterističan hod (oponašamo ga, neka učenici improviziraju vlastite gegove nakon što ih uputimo u značenje toga pojma, kao i način na koji se smije Charlie Chaplin – izraze lica, podizanje obrve i dr.). Upućujemo ih u specifičnu glazbenu podlogu nijemoga filma, kao i zvukove i šumove koji su naglašeni i koji su tijekom gledanja filma izazivali smijeh.
Stvaralaštvo
U stvaralačkom radu u skupinama osmišljavamo kratku priču (scenarij) za jedan prizor koji ćemo osmisliti po uzoru na nijemu crno-bijelu komediju Charlieja Chaplina. Nakon što skupine prezentiraju svoje kratke uratke, odabiremo najzanimljiviju priču. Na sljedećem školskom satu (ili više sati), provodimo radionicu – realizacija/snimanje prizora na temelju priče koju smo prethodno osmislili.
Ciljevi radionice: prepoznavanje razlike između crno-bijelog filma i filma u boji, uočavanje obilježja nijemog filma i crno-bijele komedije (geg, mimika i karakteristična gluma), procjenjivanje scenografskih i kostimografskih rješenja, glazba u nijemom filmu.
Djeca će lakše usvojiti filmske činjenice i prepoznati pojedine filmske postupke te “jezik filma” ako iskustveno prođu kroz proces nastajanja filma. Snimit ćemo filmski prizor na temelju scenarija koji smo napisali na prethodnom satu, naučiti tko sve sudjeluje u stvaranju filma i koji su poslovi vezani uz pojedina filmska zanimanja.
Zadaci za skupine:
Scenografi
Zadatak: Slikom i riječju osmišljavaju izgled scene, tj. prostorije u kojoj se radnja odvija.
Tijek rada: skiciraju scenu, a zatim uređuju i pripremaju prostor onako kako ga zamišljaju.
Kostimografi
Zadatak: Osmišljavaju kostim/odjeću koja će odražavati karakter svakog lika.
Tijek rada: izrada i prezentacija kostima od različitih materijala;
Skladatelji
Zadatak: Osmisliti/skladati/odabrati zvukove/glazbu/šumove koji prate događaje u sceni (naglasiti napete, strašne, smirujuće, vesele situacije).
Tijek rada: služe se instrumentima (udaraljke, ksilofon i sl.) i svim drugim predmetima koji su oko njih te vlastitim tijelom (pucketanje jezikom, prstima, pljeskanje dlanovima i sl.).
Glumci i redatelj
Zadatak: U dogovoru s kostimografima proučiti karakter likova i uvježbati interpretaciju scene – mimikom, gestama, pokretima (oponašati Charlieja).
Redatelj daje sugestije kao ključna osoba filmske ekipe (autor).
Prezentacija
Nakon završene aktivnosti slijedi prezentacija. Skupinama ćemo dati neko vrijeme za međusobnu razmjenu ideja i usklađivanje aktivnosti, tj. za uvježbavanje scene koju će kasnije izvoditi. Jedan učenik može biti kamerman – može snimiti scenu kamerom (ako je imate) ili držati neki predmet koji će biti zamišljena kamera. Ako učenicima želite približiti rad kamermana na filmu ili snimljeni materijal iskoristiti za kasniju analizu, scenu snimite sami (učiteljica) ili angažirajte za to jednog učnika iz viših razreda koji je uključen u video skupinu.
Način prezentiranja učenici mogu osmisliti sami. Učitelj može pomoći svojim sugestijama, ako bude potrebno. Scenografi mogu crteže scene istaknuti na ploči i složiti interijer pomoću dostupnih predmeta. Kostimografi mogu izrezati nacrtane kostime i prikopčati ih kvačicom svakom glumcu na odjevni predmet. Dok glumci izvode, skladatelji istovremeno prate događaje dogovorenim zvukovima/glazbom. Redatelj može prekinuti snimanje ako procijeni da je potrebno nešto ponoviti. Ako bude prekida u snimanju napomenemo učenicima kako “na klapi” kredom zapisujemo redni broj scene i koji puta se snima te objasnimo važnost toga u postupku montaže.
Budući da u filmskoj igri nismo imali montažera, učiteljica/učitelj na kraju aktivnosti objašnjava njegov posao – od snimljenih dijelova “slaže”/”lijepi” kadrove prema slijedu događaja, u suradnji s redateljem. Film se ne snima onim slijedom događaja kako će izgledati u konačnici – može se početi snimati od završne ili bilo koje druge scene (iskoristite to za usporedbu filmske i kazališne scene, tj. za usporedbu kazališnog i filmskog medija, općenito). Tek se u postupku montaže kreira konačan slijed događaja.
