Na 10. Danima elektroničkih medija održan je panel “Djeca i mladi – Izazovi života u medijskom svijetu” na kojem je sudjelovala i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Predstavljeni su rezultati istraživanja EU Kids Online u Hrvatskoj, koji bi trebali pomoći i u oblikovanju nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika

Piše: Ana Dokler

Više od 70% roditelja misli da je reforma hrvatskog obrazovnog sustava nužna i da bi s provedbom kurikularne reforme trebalo započeti što prije, 79% smatra da je pozitivno što će informatika od sljedeće godine postati obavezan predmet u 5. i 6. razredu, a 60% se slaže da bi mediji trebali biti maksimalno zastupljeni unutar obrazovnog sustava. To su neki od rezultata istraživanja EU Kids Online u Hrvatskoj, predstavljeni 22. studenog na panelu “Djeca i mladi – Izazovi života u medijskom svijetu” na 10. Danima elektroničkih medija.

Preko 90 posto djece u Hrvatskoj doživjelo je nešto uznemirujuće na internetu

Na panelu su sudjelovali ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online Igor Kanižaj, ravnateljica OŠ Kustošija Gordana Kajić, nastavnica u OŠ Većeslava Holjevca Anita Kiš i Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja, dok je panel moderirao zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.

Rezultate istraživanja predstavila je Dunja Potočnik, istaknuvši da je Hrvatska prva od 33 europske države okupljene u projektu EU Kids online završila ovo istraživanje, koje su proveli Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Agencija za elektroničke medije i Hrvatski Telekom zajedno s ostalim partnerima. Riječ je o prvom nacionalnom komparativnom istraživanju o medijskim navikama djece, praksama i stavovima njihovih roditelja te iskustvima i sigurnosti djece na internetu. Cilj je, među ostalim, rezultate iskoristiti za izradu nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika.

Neiskorišteni potencijali interneta u obrazovanju

Ispitano je preko tisuću djece u dobi od 9 do 17 godina i njihovi roditelji, a dio pitanja odnosio se i na obrazovanje. Upravo je podatke iz tog dijela istraživanja, kao i ključne preliminarne rezultate vezane za sigurnost djece na internetu, na panelu prezentirala Dunja Potočnik.

Kad je riječ o korištenju interneta u u školi za obrazovne svrhe, 78% sve ispitane djece odgovorilo je da nikada ili gotovo nikada ne sudjeluje u školskom blogu ili raspravi, 69% ih nikada ne komunicira s učiteljima putem interneta (npr. slanje domaće zadaće ili postavljanje pitanja), 60% ne koristi internet za kreiranje crteža ili fotografija, 54% za provjeru informacija na školskoj stranici ili platformi za učenje, 55% za pisanje, 54% za sudjelovanje u grupnom radu s drugim učenicima, a točno polovica ih nikada uz pomoć interneta ne vježba nešto što uče niti izrađuje prezentacije. Najviše se internet koristi za komunikaciju s drugim učenicima iz škole – manje od pola ispitane djece to nikad ili gotovo nikad ne radi.

Na pitanje koliko često koriste internet za školsku zadaću ili učenje nečega novoga – nešto više od 10 posto ispitanih odgovorilo je da to rade nekoliko puta dnevno, 25% svakodnevno, preko 40% barem jednom tjedno, a oko 20 posto nikada ili gotovo nikada.

Uz kurikularnu reformu, potrebna je i edukacija roditelja

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izrazila je na panelu oduševljenje rezultatima istraživanja prema kojima je gotovo 80% roditelja naklonjeno uvođenju informatike kao obaveznog predmeta u 5. i 6. razredima i preko 70% ih podupire provođenje kurikularne reforme.

“Međutim, itekako treba komentirati rezultate koji su vezani uz medijsku pismenost i sigurnost djece na internetu, a to je dio kurikularnih promjena koje uvodimo. Sigurnost na internetu dio je područja e-društvo koje pokriva novi kurikulum informatike. Rezultati nam govore i da trebamo još puno napraviti kako bi djeca naučila učiti uz pomoć tehnologije, a to je u novom kurikulumu predviđeno međupredmenom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije”, rekla je ministrica.

Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online, komentirao je kako je u suočavanju s brojnim izazovima na koje istraživanje upućuje, pored promjena u formalnom obrazovanju, potrebna i edukacija roditelja.

“Važno je da roditelji budu uz svoju djecu kada dožive nešto uznemirujuće na internetu. Prema rezultatima istraživanja, sada uglavnom to nije slučaj; samo 11% djece o uznemirujućem iskustvu razgovara s drugom osobom – roditeljem, prijateljem, nastavnikom ili stručnjakom. Imamo i druge pokazatelje koji zaista daju do znanja da kao roditelji moramo napraviti puno više u komunikaciji s djecom o rizicima i ponašanjima s kojima se susreću u virtualnom svijetu. Mi u isto vrijeme očekujemo jako puno od obrazovnog sustava, ali moramo reći da je to zapravo posao svih nas, medija i javnih institucija kako bi se stvari pokrenule i kako bismo podignuli razinu medijske pismenosti u Hrvatskoj”, rekao je Igor Kanižaj. Prisjetio se i koliko je truda bilo potrebno uložiti da bi se političare osvjestilo o važnosti medijske pismenosti, kako bi taj pojam ušao u Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije 2014., iako je već bio definiran u ključnim strategijama EU-a. Također je istaknuo potrebu reforme obrazovanja učitelja, s čime se složila i ministrica.

Iskustva iz škola

Gordana Kajić, ravnateljica Osnovne škole Kustošija, također je istaknula važnost izgradnje odnosa povjerenja i poštovanja među djecom, roditeljima i djelatnicima škola te pozdravila uvođenje medijske pismenosti u kurikulum.

“Mi ćemo je uklopiti u nastavu, bilo informatike, hrvatskog jezika, ili međupredmetno, kako god bude u kurikulumu, a i djeca će to prihvatiti, jer njih medijska pismenost zanima, iako toga nisu svjesni jer im do sada nije bila prezentirana na pravi način”, dodala je.

Anita Kiš, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i voditeljica izvannastavne aktivnosti Osnove medijske pismenosti u Osnovnoj školi Većeslava Holjevca, pokazala je na panelu kratki film koji su njezini učenici snimili umjesto pisanja lektire te teaser za film na kojem rade povodom 50. godišnice njihove škole. “Učenici su to snimili i montirali na mobitelu. Smatram da nam je potrebnija edukacija nego tehnologija i da se puno toga može napraviti ako postoji interes i volja, bez obzira na kurikularnu reformu”, istaknula je Anita Kiš, a panelisti su se složili da se o takvim pozitivnim primjerima treba više govoriti i da je ključno da reforma zaživi u razredima.

Pozitivan primjer kako osnovnoškolci usvajaju osnove medijske pismenosti

Foto: Hrvatska udruga radijskih nakladnika – HURiN

Komentari

Komentari