U ranoj mladenačkoj dobi, odnosno od jedanaeste do četrnaeste godine,  za djecu je osobito važno da se njihova mišljenja i ideje prepoznaju i poštuju, a još uvijek trebaju i odane i suosjećajne odrasle osobe koje će ih savjetovati i poslužiti im kao pozitivni uzori

Izvor: Kako komunicirati s djecom

Mnogi ljudi smatraju kako mladenaštvo može biti burno i naporno razdoblje u kojem se mladi istovremeno moraju nositi s tjelesnim, društvenim, emocionalnim i kognitivnim promjenama. Ovo je razdoblje prelaska u odraslo doba i mladi mogu često doživljavati promjene raspoloženja i agresivne ili emocionalne ispade. Često su podijeljeni između racionalne misli i iracionalnog riskiranja, između odrasle odgovornosti i djetinjastih nestašluka.

Novija istraživanja o razvoju mozga u ovom životnom razdoblju podupiru zaključak da mladenaštvo karakterizira potraga za uzbuđenjima i povećano poduzimanje rizika. Osim toga, složeno razmišljanje još nije uspostavljeno budući da se kod mlađih adolescenata izvršne funkcije tek trebaju razviti pa oni teško pokazuju racionalne sposobnosti planiranja, određivanja prioriteta, donošenja odluka i procjenjivanja posljedica svojih postupaka. Hormonalne i tjelesne promjene koje se povezuju s pubertetom te sve veće osjećanje privlačnosti i interesa za seks i intimne odnose dovode do nastanka parova i početka seksualnih iskustava u onim društvima koja to dopuštaju.

Spolni razvoj i seksualni sadržaji u medijima

Mladi se, ovisno o kulturi, više oslanjaju na svoje prijatelje nego na obitelj. To im može pomoći u definiranju identiteta te se može izraziti kroz mnoštvo postupaka odvajanja (jedinstveni stil odijevanja, glazbenog ukusa, sudjelovanje u društvenim skupinama i pokretima, širenje mreže poznanstava putem interneta, stvaranje vlastitih likovnih i pisanih djela). Potraga za identitetom također je izvor istraživanja i izražavanja mišljenja i osjećaja o širokom spektru problema. Pritisak vršnjaka zato ima središnju ulogu u donošenju odluka i obrascima ponašanja, uključujući asocijalna i nezdrava ponašanja koja mlade dovode u opasnost (agresivnost, zlouporaba alkohola i droga, nezaštićen seks i drugo).

U zapadnim društvima, gdje se potiče razvoj autonomije, individualizma i samopouzdanja, takve promjene mogu postati izvor sukoba između mladih i njihovih obitelji. U tradicionalnijim društvima, gdje prevladava pogled na društvo kao zajednicu, od mladih se očekuje prilagođenost, a prilike za sukob su rjeđe, dok u nekim dijelovima svijeta imaju jako malo vremena u kojem se mogu posvetiti sebi jer moraju pomoći u uzdržavanju svoje obitelji. U nekim krajevima imaju više vremena za druženje i provođenje vremena sa svojim prijateljima.

Očito je da je mladenaštvo u velikoj mjeri kulturno uvjetovano te da odrastanje različito izgleda u različitim društvima. Kulturne razlike bitno utječu na to kako je to biti dijete ili mladi u određenoj fazi razvoja te je bitno da medijski proizvodi budu kulturno specifični. Svim kulturama ipak je zajednička činjenica da mladi za vrijeme odrastanja još uvijek trebaju odane i suosjećajne odrasle osobe koje će ih savjetovati, poslužiti im kao pozitivni uzori, jasno postaviti granice i očekivanja te ih voditi prema odabiru najboljih rješenja.

Glavne razvojne osobine od jedanaeste do četrnaeste godine

Kognitivne

  • sposobnost apstraktnog i logičkog razmišljanja kakvo imaju odrasli
  • sve više brinu o budućnosti i istražuju različite mogućnosti
  • razina pismenosti ne mora se slagati s kronološkom dobi

Ponašanje/tjelesne osobine

  • sve veća neovisnost i odvajanje od autoriteta odraslih (ovisno o kulturi)
  • interes za tjelesne izazove
  • eksperimentiranje s novim vrstama ponašanja, uključujući i one rizične
  • eksperimentiranje s identitetima povezanima s rodom, rasom, vjerom, staležom itd.

Društvene/ emocionalne osobine

  • često su pod utjecajem vršnjačke kulture
  • imaju jaka uvjerenja i načela u moralnim nedoumicama
  • pobuna protiv autoriteta
  • razvijanje romantičnih i seksualnih veza (ovisno o kulturi)

Komunikacijske potrebe

  • uvesti ih u odrasli život i informirati, između ostalog, o rizičnim vrstama ponašanja te odgovornom odnosu prema seksu
  • imati snažne pozitivne uzore s visokim moralnim standardima
  • znati da se njihova mišljenja i ideje prepoznaju i poštuju
  • učiti iz svojih pogrešaka kako bi ispravili autodestruktivna ponašanja

Implikacije za medijsko komuniciranje

  • predstaviti pozitivna ponašanja vršnjaka i drugih mladih koji su otporni i pozitivni
  • predstaviti suprotna stajališta, mišljenja i perspektive
  • uz predstavljanje sve veće neovisnosti nastaviti prikazivati pozitivne odnose između roditelja i djece te podršku odraslih
  • prikazivati likove s visokim samopoštovanjem, pogotovo djevojčicama, djece iz skupina u nepovoljnom položaju te djecu s invaliditetom
  • prikazivati mlade i odrasle u napredno shvaćenim rodnim ulogama
  • razgovarati o problemima određene dobne skupine (zlouporaba droga, nezaštićeni seksualni odnosi, nasilje, romantične veze, maltretiranje i diskriminacija, prijateljstva)
  • govoriti s poštovanjem, a ne moralizatorski, ne govoriti svisoka
  • ponuditi jednostavnije, ali jednako zanimljive sadržaje za djecu s nižom razinom pismenosti
  • ponuditi zahtjevne priče s kreativnim idejama, problemima i rješenjima
  • koristiti puno humora i kreativnosti

Zašto bi srednjoškolci trebali pogledati film Edward Škaroruki

Foto: iStock

Komentari

Komentari