Prenosimo vam dio Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija posebno namijenjen urednicima i medijskim djelatnicima, u kojem je objašnjeno na što bi sve trebali paziti prilikom klasifikacije sadržaja, odnosno dodijeljivanja oznaka 12, 15 i 18

Izvor: Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija

Odgovornost za klasifikaciju, odnosno kategorizaciju audio i audiovizualnih sadržaja imaju pružatelji medijskih usluga koji su obavezni prije emitiranja sami provjeriti i pregledati sve sadržaje i klasificirati ih na odgovarajući način, a u skladu s odredbama Zakona o elektroničkim medijima, Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima te korištenjem smjernica ovih Preporuka za sigurno korištenje elektroničkih medija.

Međutim, s obzirom na to da jedinstveno, jednoznačno i apsolutno određenje štetnosti medijskih sadržaja ne postoji, ni jedna klasifikacija sadržaja ne može biti sveobuhvatna i potpuno iscrpna. Naime, kako smo naveli u ovom dokumentu, na štetnost medijskih sadržaja utječu različiti čimbenici čiji je izvor u samom djetetu (dob, spol, razvojni stupanj, posebna osjetljivost), u načinu prikazivanja sadržaja, ali i u čimbenicima obiteljskog i šireg društvenog konteksta (npr. norme i vrijednosti pojedine obitelji, kulture ili društvenog trenutka). Stoga je prilikom odlučivanja o primjerenosti sadržaja za djecu pojedine dobi potrebno razmotriti vrstu potencijalno štetnog sadržaja (nasilje, seksualnost, rizična ponašanja, nesreće, samoubojstvo itd.) ali i niz drugih aspekata tih sadržaja osim same vrste. Neki od najvažnijih dodatnih aspekata audiovizualnih sadržaja koje treba razmotriti odnose se na temu koja se prikazuje kao i njezino značenje i osjetljivost, kontekst u kojem se tema prikazuje, opći ton i snagu mogućeg utjecaja na djecu u smislu izazivanja straha i tjeskobe, izlaganja sadržaju prije no što ga dijete može apsorbirati i razumjeti kao i mogućnosti oponašanja nepoželjnih ponašanja.

Znanstvene spoznaje o utjecaju medija na razvoj djece i mladih

Pritom bi trebalo imati na umu i pravo i potrebu djece da budu informirana, pravo da budu zaštićena od preranog izlaganja neprimjerenim sadržajima te pravo njihovih roditelja i skrbnika da budu informirani o potencijalno štetnim sadržajima.

Neka od pitanja i općih načela koja bi trebalo razmotriti prilikom klasifikacije sadržaja su sljedeća:

 Društvena i osobna osjetljivost teme

Osjetljivost teme može se odnositi na njezinu potencijalnu štetu u smislu izazivanja neposrednih i dugoročnih emocionalnih posljedica ili dugoročnijih posljedica za djetetov razvoj. Najosjetljivije teme uključuju nasilje prema vršnjacima, obiteljsko nasilje, seksualno nasilje, vjersko i rasno nasilje, nasilje prema neistomišljenicima, nasilje prema osobama s invaliditetom, nasilje prema životinjama, zloporabu alkohola i droga, pedofiliju i sl. Većina tih tema nije prikladna za djecu, pa čak ni za mlađe adolescente, no potrebno je razmotriti kontekst u kojem su prikazane, kao i poruke koje prenose. Primjerice, golo ljudsko tijelo koje nije prikazano u seksualnom kontekstu u fikcijskom programu, obrazovnom i/ili dokumentarnom kontekstu te je prikazano sporadično i nedetaljno, sadržaj je koji u načelu može biti prihvatljiv i za djecu do 12 godina. Nagost prikazana u seksualnom kontekstu kao i seksualizirani poticaji i kretnje zahtijevaju klasifikaciju.

Spolni razvoj i seksualni sadržaji u medijima

Općenito, ako program sadrži potencijalno štetne sadržaje koji nisu prikazani tako da ohrabruju oponašanje, potiču na djelovanje, izazivaju snažnu napetost i neugodne emocije te koji su jasno prikazani negativnima i nepoželjnima, tada kategorizacija može biti blaža. Također, strožu klasifikaciju trebaju imati sadržaji koji pokazuju nasilje u ustanovama za skrb djece i bolnicama ili ako nasilje ili kriminal provode strukture koje bi trebale štititi sigurnost i društveni demokratski poredak. Posebno treba obratiti pažnju kada su u programskim sadržajima žrtve djeca s kojima se djeca lako identificiraju te takvi sadržaji trebaju imati višu dobnu kategorizaciju.

 Emocionalni ton audiovizualnog sadržaja

Emocionalni ton odnosi se na stupanj u kojem sadržaj kod gledatelja izaziva neugodne emocije i stanja poput straha, napetosti, tjeskobe, mučnine, beznađa, besmisla, pesimizma ili sadržaji koji promiču ideale ljepote. Teme koje se prikazuju na posebno težak i mučan način, potiču beznađe i bespomoćnost, prikazuju štetna i kriminalna ponašanja normalnima ili poželjnima, trebaju biti kategorizirane za viši uzrast nego iste teme koje se ne prikazuju u takvom tonu. Također, ako se nasilje ne pokazuje eksplicitno, već se samo naslućuje opasnost, u filmovima strave može izazivati jaku napetost, strah i tjeskobu. Konačno, treba obratiti pažnju na sadržaje u kojima su osjetljive teme poput diskriminacije, nasilja, vršnjačkog zlostavljanja ili seksa prikazane u šaljivom tonu jer djeca ironiju i sarkazam u načelu ne mogu razumjeti do približno devete godine, a neka čak još i kasnije.

 Kontekst u kojem su prikazana zabranjena, nepoželjna i opasna ponašanja

Sadržaji koji prikazuju korištenje droga, alkohola i drugih sredstava ovisnosti, kriminalna ponašanja poput vandalizma, krađe, zlostavljanja, nasilja i sl. te diskriminatorna ponašanja na rodnoj, rasnoj ili nekoj drugoj osnovi (npr. prema osobama s invaliditetom tjelesnim, senzoričkim ili psihičkim) ne bi trebala biti prikazana kao normalna, poželjna, zabavna, glamurozna ili opravdana. Samo ako su takva ponašanja u programskom sadržaju jasno osuđena, kažnjena i prikazana kao nepoželjna i štetna, tada takav sadržaj može biti prikladan i za nižu dobnu kategoriju. Za mlađu djecu i adolescente (12 i 15) nije prikladno pokazivanje nasilja kao dopuštenog sredstva za rješavanje problema, uživanje u zadavanju boli i maltretiranju, glorifikacija nasilja, pozitivni heroji koji namjerno i nepotrebno nanose bol i patnju, okrutnost prema žrtvama i sl.

Što znače programske oznake 12,15 i 18 kada je riječ o nasilju

 Mogućnost oponašanja nepoželjnih i opasnih ponašanja

Sadržaji koji detaljno prikazuju kriminalne i nasilne tehnike, kao i izradu oružja, eksploziva i sličnih sredstava, uporabu djeci lako dostupnih predmeta i sredstava u opasne svrhe (npr. noževa, metalnih, staklenih i drugih predmeta ili korištenja lako dostupnih sredstava za izradu eksploziva) ili veličaju uporabu takvih sredstava i tehnika, nisu prikladni za djecu mlađu od 15 godina (kategorije 12 i 15), a posebice se ne bi smjeli emitirati unutar dječjeg programa. Osobito su opasni i sadržaji koji prikazuju sredstva i načine počinjenja samoubojstva ili nanošenja ozljeda samome sebi i drugima, a koje djeca lako mogu oponašati (15 i 18). Također, detaljno opisani načini vršnjačkog zlostavljanja koji se lako mogu imitirati nisu prikladni za mlađu djecu i one u ranoj i srednjoj adolescenciji (15 i 18).

Neprimjereni jezik

Psovke usmjerene prema drugima, vrijeđanje i omalovažavanje te izražavanje mržnje predstavljaju oblik verbalne agresije. Treba razlikovati blage psovke, psovke u obliku poštapalica i one u kontekstu ljutnje koje nisu usmjerene ni prema kome posebno i one koje su usmjerene izravno, grube su i prijete ozbiljnim posljedicama i pozivaju na akciju. Treba kategorizirati i seksualno eksplicitni govor, odnosno učestalo iznošenje neprimjerenih detaljnih opisa seksualnih iskustava ili fantazija. Premda nema mnogo empirijskih dokaza o štetnosti korištenja neprimjerenog rječnika na dječji razvoj, neka istraživanja pokazuju kako adolescenti koji gledaju više audiovizualnog sadržaja ili igraju više video igara koji obiluju prostim riječima, imaju pozitivnije stavove prema njihovu korištenju, više ih i sami koriste, a također se agresivnije ponašaju.

Karakterizacija likova i potencijalno promicanje raznih stereotipa

Audio i audiovizualni sadržaji nejednako često, a poneki i u vrijednosnom smislu nejednako, prikazuju ljude različitog spola, dobi, zanimanja i rase. Nejednak prikaz pojedinih podskupina ljudi u mogućnosti je kod mladih korisnika stvarati predrasude i stereotipe prema drugima, ali i stvarati negativnu sliku o sebi samima kao pripadnicima pojedinih skupina. Primjerice, neka su istraživanja pokazala kako su djeca koja mnogo gledaju audiovizualne sadržaje sklonija negativnom mišljenju o starijim osobama. Zato je potreban uravnotežen prikaz osobina osoba pojedinih podskupina posebno za mlade gledatelje u predadolescenciji i adolescenciji kada se formiraju važni aspekti identiteta (osobni vrijednosni stavovi, seksualna orijentacija, izbor zanimanja i sl.).

Uz projekt ‘Drugi’ djeca i mladi mogu učiti o toleranciji

Je li program namijenjen isključivo djeci

Većina sadržaja koji su namijenjeni djeci imaju djecu u fokusu, dječji likovi se ponašaju u skladu sa svojom dobi, postupci, radnja i teme su namijenjene djeci i djeca ih nose, produkcija, brzina, tempo smjenjivanja scena i jezik su prikladni za djecu određene dobi. Dječji programi katkada i ne moraju u sadržaju prikazivati djecu, no problem i tema kojim se bave trebaju biti zanimljivi i značajni za djecu te prikazivati njihovo viđenje teme. Posebnu pažnju treba posvetiti odabiru animiranih filmova, jer često ima i onih koji, iako su deklarativno namijenjeni djeci, sadrže dobno neprimjerene teme i mnogo nasilja.

Umjetnička vrijednost i integritet audio i audiovizualnog djela

Kod promišljanja o klasifikaciji pojedinog sadržaja potrebno je osim procjene potencijalne štetnosti, uzeti u obzir i umjetničku vrijednost audio i audiovizualnih djela, procijeniti estetske dosege djela, njihov integritet i povijesni kontekst. Treba imati na umu da su audio i audiovizualna djela važna za formiranje opće kulture i stvaranje temeljnih vrijednosti, te da, posebice film, ali i ostali oblici audiovizualnog izražavanja ispunjavanju temeljne čovjekove potrebe, zbog kojih se kultura i posreduje medijima. Stoga treba procjenjivati i posebne karakteristike i umjetnički učinak i utjecaj audiovizualnih djela, određen i zapisom, tehnologijom i, ne manje važno, odvijanjem u vremenu. Kod igranih sadržaja (posebice filma i dramskih serija) granica prihvatljivog je možda najfleksibilnija, jer se radi o umjetničkoj formi kod koje publika ima određena očekivanja glede sadržaja. Međutim, nemoguće je definirati granicu prihvatljivog, jer ona ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući kulturne i, naravno, dobne čimbenike, te stoga uvijek treba sagledati cjelokupni kontekst i potrebu zaštite maloljetnika. Zbog svoje vremenske organiziranosti i preciznosti odvijanja strukture uvjetovane tehnologijom (analognom podjednako koliko i digitalnom), film se treba prezentirati u svojoj cjelini i neprekinut kako bi ostvario sve svoje učinke, u suprotnom možemo govoriti tek o manipulaciji filmom i informaciji o filmu.

Poznavanje publike i sadržaja

Kod odlučivanja o klasifikaciji programa potrebno je poznavati svoju publiku. I onu kojoj se medij obraća i onu za koju je vjerojatno da će, s obzirom na način distribucije, medijsku platformu i vrijeme objavljivanja, pratiti te medijske sadržaje. Stoga – osim ranije navedenih pitanja i općih načela – treba promisliti i o tome kako se distribuira sadržaj (linearno, nelinearno), u koje se vrijeme emitira, koje je vrste i žanra, namijene i kome se obraća.

Posebna se pažnja preporuča posvetiti određivanju vremena emitiranja sadržaja klasificiranih kategorijom 15, s obzirom na širok raspon mogućeg vremenskog emitiranja (od 20:00 do 6:59). Stoga se preporuča da se pri tome pomno urednički razmotre svi čimbenici na temelju kojih se određuje klasifikacija, kao i umjetnički doseg određenog djela, a sve zavisno i od toga kako se program distribuira i kome je namijenjen. Naime, kod odlučivanja o klasifikaciji programa potrebno je osobitu pažnju posvetiti kako ciljanoj publici kojoj se medij obraća tako i onoj za koju je vjerojatno da će, s obzirom na način distribucije, medijsku platformu i vrijeme objavljivanja, pratiti te medijske sadržaje. Pojedini igrani sadržaji, iako nose klasifikacijsku oznaku 15, vjerojatno bi zbog npr. brojnijih scena snažnog fizičkog i verbalnog nasilja, vulgarnog jezika, korištenja opojnih sredstava i seksualiziranih sadržaja, pogodniji bili za emitiranje nakon 21 ili nakon 22 sata.

Proučite Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija

Komentari

Komentari