Na konferenciji “ i zaštita dječjih prava” 9. prosinca u Zagrebu prezentirana su 34 znanstvena rada koja su se bavila medijskom pismenošću u hrvatskom obrazovnom sustavu te važnosti kritičkog razmišljanja i stvaranja vlastitih medijskih sadržaja

Izvor: bernays.hr

U zaštiti djece od negativnih sadržaja u medijima najizraženiju ulogu imaju prije svega roditelji, odgajatelji u dječjim vrtićima te učitelji razredne nastave i nastavnici hrvatskoga jezika, koji su nositelji medijskog opismenjavanja djece u Hrvatskoj, moglo se čuti na znanstvenoj konferenciji “Medijski odgoj i zaštita dječjih prava” u organizaciji Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment te Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, održanoj 9. prosinca u Zagrebu. je otvorila brojna pitanja koja se tiču nedovoljne razine medijske pismenosti, a glavni zaključak je kako promjene ne treba čekati, već djelovati.

Na konferenciji “Medijski odgoj i zaštita dječjih prava” se kroz 34 edukativna znanstvena rada, na kojima je radilo čak 70 autora, govorilo i o temama zastupljenosti i proučavanja medija u hrvatskom obrazovnom sustavu, važnosti kritičkog razmišljanja i stvaranja vlastitih medijskih sadržaja. Izloženi radovi nedvosmisleno sugeriraju kako je u današnje vrijeme pravovremen i učinkovit pristup medijskom opismenjivanju djece i mladih prijeko potreban.

U sklopu konferencije održan je i istoimeni okrugli stol na kojem su sudjelovali vodeći hrvatski stručnjaci i sveučilišni profesori. – izv. prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Maja Flego, dipl. paed., iz Ureda pravobraniteljice za djecu, dr. sc. Arijana Mataga Tintor iz Odjela za predškolski odgoj, obrazovanje i sport Grada Velika Gorica i doc. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dok su u fokusu rasprave bile teme zaštite dječjih prava u medijima, promicanja dječjih prava i edukativne uloge medija.

Doc. dr. sc. Kanižaj kratko se osvrnuo na preliminarne rezultate istraživanja EU Kids Online prema kojem svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama, što ide u prilog tome da je edukacija preduvjet prevencije povrede sloboda i prava djece i mladih. “Situacija nije idealna nigdje, o čemu svjedoči podatak da je na razini EU samo sedam posto medija dionik projekata medijske pismenosti”, rekao je doc. dr. sc. Kanižaj.

Preko 90 posto djece u Hrvatskoj doživjelo je nešto uznemirujuće na internetu

Izv. prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar pak smatra kako nema dovoljno literature za izučavanje medija i njihove uloge u opismenjavanju javnosti, dok Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice za djecu ističe neprestanu borbu Ureda u zaštiti prava djece u medijima te navodi kako Ured godišnje prima oko 1500 prijava za kršenje prava djece, od čega njih 45-50 vezano za zaštitu prava djece u medijima. Dr. sc. Mataga Tintor podsjeća da je medijski odgoj pravo svakog djeteta, ističući da programi za edukaciju postoje, no da ih je potrebno prilagođavati.

Konferencijom “Medijski odgoj i zaštita dječjih prava” željelo se ukazati na važnost medijske pismenosti i medijskog odgoja u 21. stoljeću te ujedno aktualizirati problematiku suodnosa medija i djece u Hrvatskoj koja proteklih nekoliko godina plijeni znatnu pozornost znanstvenika i šire javnosti. Organizatori konferencije koji su prepoznali važnost navedene problematike su Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment, koja prva u ovom dijelu Europe izvodi cjelovito specijalizirano obrazovanje na području komunikacijskog menadžmenta, te Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, koje kroz projekt “Djeca medija” provodi sustavnu edukaciju o medijima za djecu, roditelje i djelatnike škola.

Djeca medija: volonteri koji potiču medijsku pismenost u hrvatskim školama

Foto: Nina Đurđević; Tena Stanić

Komentari

Komentari