Oko tri puta više djece nego roditelja smatra da trebaju postojati pravila o tome što o njima dijele na društvenim mrežama

Piše: Ana Dokler

U istraživanju Sveučilišta u Washingtonu i Sveučilišta u Michiganu, u kojem je sudjelovalo 249 parova roditelja i djece, jedni i drugi trebali su opisati pravila vezana za tehnologiju, kojih bi se, po njihovom mišljenju, obitelji trebale pridržavati.

Prema pisanju New York Timesa, u većini slučajeva, roditelji i su se slagali da se ne bi smjelo pisati poruke na mobitelu tijekom vožnje, niti biti na internetu dok netko želi s vama razgovarati. No jednu su stvar djeca spominjala puno češće nego roditelji: ne objavljuj na društvenim mrežama ništa o meni prije nego me pitaš. Na primjer, djeca ne žele da roditelji objavljuju slike njih kako spavaju u autu, ili da pišu o njihovim frustracijama s domaćom zadaćom, ili obiteljskim prepirkama. Slike nakon pobjede u nogometu dolaze u obzir.

Na što paziti kad objavljujete slike svog djeteta na društvenim mrežama

Voditeljica istraživanja Alexis Hiniker sa Sveučilišta u Washingtonu istaknula je kako postoji veliki nesrazmjer po ovom pitanju kod roditelja i djece: dok su djeca u dobi od 10 do 17 godina izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji roditelji na internetu dijele detalje iz života svoje djece, njihovi roditelji tome nisu pridavali toliku pažnju. Oko tri puta više djece nego roditelja smatra da trebaju postojati pravila o tome što roditelji dijele na društvenim mrežama.

Kakav digitalni identitet stvarate za svoje dijete?

Stranice poput Facebooka i Instagrama danas su dio obiteljskog života. Mnogi novi roditelji objavljuju fotografije svog novorođenčeta već u prvom satu od njegova rođenja, a neki roditelji čak otvaraju profile na društvenim mrežama za svoju djecu – uglavnom kako bi dijelili fotografije i novosti s drugim članovima obitelji, ali nekad i zbog privlačenja pažnje prekrasnim fotografijama svojih lijepo odjevenih sinova i kćeri.

Zbog čega mladi toliko vole selfije?

Budući da su prva djeca čije su slike iz ranog djetinjstva objavljivane na Facebooku i Instagramu sada već školarci ili gotovo tinejdžeri, pojavilo se pitanje kako se oni osjećaju zbog toga. Studija, iako na malom uzorku, jasno pokazuje da će ta djeca, kao tinejdžeri ili odrasli ljudi, željeti imati kontrolu nad svojim digitalnim identitetom.

“Kako odrastaju, djeca će postajati svjesna svog digitalnog otiska i dok će većini to biti u redu, neki će s tim imati problem”, komentirala je Stacey Steinberg s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Floridi.

Neka djeca i tinejdžeri propituju i nekadašnje i sadašnje objave svojih roditelja pa se u članku New York Timesa spominje 14-godišnjakinja kojoj smeta što tata bez pitanja objavljuje njezine fotografije na Instagramu, posebno jer ga prate i neki njezini prijatelji; djevojčica koja se na školskom izletu skrivala čim bi netko od roditelja izvadio mobitel jer nije htjela da na Facebooku objave slike na kojima je i ona; djevojčica kojoj je mama u 4. razredu otvorila YouTube kanal na kojoem je objavljivala videe na kojima pjeva, a kad su u 8. razredu to vidjeli njezini prijatelji iz škole, svi su joj se smijali.

Takve objave roditelja dugo ostaju na internetu, ali i u dječjem sjećanju, a iako se teme roditeljima čine bezazlene, poput problema s izbirljivošću u hrani, djeca ih se kasnije mogu sramiti.

Dobrobiti dijeljenja roditeljskih briga

Ipak treba imati na umu da upravo takvo dijeljenje – o problemima s hranjenjem, odvikavanjem od pelena, ili ispadima bijesa kod djece, može biti korisno i posredno donijeti dobrobit i djeci, jer iskustva drugih mogu roditeljima pomoći da i sami dođu do rješenja nekog probelama, ili da budu strpljiviji i imaju više razumijevanja za neko ponašanje koje će dijete s vremenom prerasti.

Kad pišu o svojim roditeljskim frustracijama, roditelji nemaju osjećaj da izlažu svoje dijete, već sebe. “Morat ćemo kao društvo naći način kako balansirati pravo roditelja da podijele svoju priču i upravljaju odgojem svog djeteta s pravom djeteta na privatnost. Roditelji često zadiru u digitalni identitet djeteta, ne zato što su zlonamjerni, nego ne uzimaju u obzir potencijalni doseg i dugoročni utjecaj informacija koje dijele”, kaže Stacey Steinberg.

Podaci o djeci koje je bolje ne objavljivati na Facebooku

Sarita Schoenebeck sa Sveučilišta u Michiganu, suautorica istraživanja, napominje kako i roditelji i djeca smatraju pozitivne slike, događaje i novosti primjerenijima za dijeljenje nego negativne. Roditelji bi trebali imati na umu i koliko će nešto biti dostupno na internetskim tražilicama i koliki doseg može imati (iako se i to stalno razvija). Na primjer, objava na Twitteru o djetetu koje neće jesti celer jer je u crvenoj zdjeli teže će isplivati na površinu nego YouTube video s temper tantrumom koji je zbog toga uslijedio. Ako trebate savjet ili podršku zbog nekog problema s djetetom, preskočite objavljivanje slike i djetetovog imena kako biste ograničili kasnije pojavljivanje na tražilicama.

Pravo na zaborav: Kako tražiti uklanjanje osobnih podataka s Googlea

Foto: Pixabay

Komentari

Komentari