Na okruglom stolu u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu svi su se panelisti složili kako je medijska pismenost jedna od najvažnijih kompetencija u 21. stoljeću i da je važno uključiti je u obrazovanje od najranije dobi

Izvor: dkmk.hr

Više od 70 stručnjaka, znanstvenika, profesora, učitelja i medijskih djelatnika okupilo se 22. veljače u Tribini grada Zagreba na okruglom stolu Medijska pismenost u perspektivi novog kurikuluma: prilike i prijetnje, u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Na okruglom stolu sudjelovali su pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević,  viša savjetnica za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje dr. sc. Marijana Češi, potpredsjednica DKMK-a i prodekanica na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment dr. sc. Lana Ciboci, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, predsjednik DKMK-a i profesor na Hrvatskim studijima izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš,  vanjski član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora i predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković, te izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a, nacionalni EU Kids Online koordinator i profesor na Fakultetu političkih znanosti.

Predstavljeni su rezultati najvećeg hrvatskog istraživanja o medijskim navikama djece i roditelja EU Kids Online. Oni, među ostalim, pokazuju da više od 2/3 roditelja smatra kako su djeca vještija od njih u korištenju modernih tehnologija, a čak 80% roditelja smatra da bi u škole trebalo uvesti poseban predmet koji se bavi medijskim odgojem djece. Većina roditelja upisala bi svoju djecu na takav izborni predmet.

Dr. sc. Lana Ciboci predstavila je rezultate svog istraživanja koje je obuhvatilo analizu udžbenika i dopunskih nastavnih materijala iz hrvatskoga jezika (1852 nastavne jedinice), vrednovanje razine medijske pismenosti tisuću učenika osmih razreda, te stavove učitelja razredne nastave i nastavnika hrvatskoga jezika o programima medijske kulture. Rezultati su pokazali da medijska kultura kao model medijskog opismenjavanja djece u školama nedovoljno potiče kritičko promišljanje o medijima i stvaranje vlastitih medijskih sadržaja te da upravo u tim područjima učenicima nedostaje medijskih kompetencija. Isto tako, istaknula je dr. sc. Lana Ciboci, učitelji smatraju da za kvalitetnu provedbu medijske kulture treba povećati satnicu medijske kulture, osuvremeniti sadržaje, osigurati nastavne materijale i dodatna usavršavanja za nastavnike na tome području.

Izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš predstavio je novi projekt DKMK-a pod nazivom Medijskom pismenošću protiv grupa mržnje i elektroničkog nasilja koji je uz novčanu potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja započeo s provedbom u siječnju 2018. godine. Cilj navedenog projekta je kroz radionice za djecu, roditelje, nastavnike i stručne suradnike stvoriti preduvjete za prevenciju elektroničkog nasilja i zlostavljanja među djecom i mladima, te za ispravno korištenje medija u školi i obitelji. Projekt se provodi u 13 hrvatskih županija, a obuhvatit će oko 1300 sudionika.

Djeca medija: volonteri koji potiču medijsku pismenost u hrvatskim školama

Izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, predstavio je projekt Mind Over Media / Razmisli o medijima – učinkovita analiza propagande koji DKMK provodi kroz program Media Literacy for All sa šest partnera iz Europe i uz potporu Europske komisije.

Raspravu je otvorila pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, ustvrdivši da je medijska pismenost jedna od najvažnijih kompetencija za djecu i odrasle te da medijska pismenost i sigurnost djece na internetu moraju postati dio redovitog obrazovanja i biti dostupne svoj djeci.

“Prevencija elektroničkog nasilja se trebala raditi s djecom otpočetka, a to su preuzeli nastavnici informatike jer nije bilo predviđeno govoriti o tome u postojećem školskom planu i programu”, rekla je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj i dodala kako će se u obaveznom predmetu informatike od iduće godine uvesti posebna domena e-društvo koja će pokrivati i dio o elektroničkom nasilju.

Viša savjetnica za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje dr. sc. Marijana Češi istaknula je da nastavnici hrvatskog jezika uče djecu o medijskoj pismenosti kroz medijsku kulturu, ali medijska pismenost treba postati i dio drugih predmeta. Navela je kako je o medijskoj pismenosti najprije potrebno obrazovati nastavnike i učitelje kako bi oni mogli educirati djecu.

Rezultati istraživanja: Koliko hrvatski učenici internet koriste za učenje

Društvo treba osvijestiti o važnosti medijske pismenosti, istaknuo je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, te je najavio novi projekt Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a pod nazivom “Dani medijske pismenosti“, koji će se održati od 19. do 21. travnja. Cilj je projekta osvijestiti građane o potrebi medijske pismenosti i izraditi materijale s idejama kako poučavati djecu i mlade o toj temi.

“Hrvatski sabor treba čuti za istraživanje EU Kids Online”, naglasio je vanjski član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora i predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković i zaključio kako škole imaju prostora za medijsku pismenost, ali se prebrzo zatvaraju za nove sadržaje.

Svi su se panelisti složili kako je medijska pismenost jedna od najvažnijih kompetencija u 21. stoljeću i da je važno uključiti je u obrazovanje od najranije dobi. Redom su isticali da je društvo postalo svjesno problema i da se kreće prema njegovu rješavanju, ali i da je ostalo još puno neiskorištenog prostora za napredak na području te vrste odgoja i obrazovanja.

Nakon izlaganja panelisti su odgovarali na pitanja iz publike, koja su većinom ukazivala na nedostatke trenutnog sustava medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj. Zaključak okruglog stola je kako ima prostora za poboljšanje već postojećega modela medijske kulture u našem odgojno-obrazovnom sustavu, koji je ovoga časa nedostatan, te da je odgovornost na svim članovima društva da učine sve što je u njihovoj moći kako bi medijska pismenost doista postala kompetencija koja će biti dostupna i koju će moći postići svi oni koji su uključeni u razne razine odgojno-obrazovnog procesa, od djece preko roditelja do nastavnika i drugih odraslih.

Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?

Foto: DKMK

Komentari

Komentari