Pročitajte što sve djeca od 4. do 8. razreda, članice i članovi Dječjeg foruma i Dječjeg gradskog vijeća, uče i rade na radionicama medijske pismenosti koje provodi Društvo “Naša djeca” Zabok

Piše: DND Zabok, Ana Dokler

U vremenu kada djeca i mladi mogu istovremeno biti na kompjuteru ili laptopu, tipkati po mobilnom telefonu, gledati televiziju i slušati glazbu, medijska pismenost dobiva, ili bi barem trebala dobivati, sve veću pozornost, smatraju u Društvu “Naša djeca” Zabok, koje kroz razne oblike izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece već nekoliko godina aktualizira temu djece i medija.

Tijekom posljednjih pola godine s članicama i članovima Dječjeg foruma i Dječjeg gradskog vijeća (djeca od 4. do 8. razreda), Društvo “Naša djeca” Zabok provodi i projekt “Mala početnica medijske pismenosti” s ciljem stjecanja medijskih znanja i vještina koje doprinose poštivanju i zaštiti dječjih prava. Projekt financira Krapinsko-zagorska županija i Zagorski vodovod, a do sada je provedeno više od 20 radionica kreativno-obrazovno-zabavnog sadržaja, koje su osmislile voditeljice Jana Borovčak i Neda Novosel.

Na prvim radionicama djeca su se upoznala s definicijom medija, različitim vrstama medija i njihovim ulogama te sa zakonskim dokumentima koji se odnose na medije i medijsku pismenost. Djeca su kreirala i vlastite definicije medija i medijske pismenosti, a voditeljice su im predstavile i povijesni razvoj medijske pismenosti te naglasile njezinu važnost u 21. stoljeću.

Kako bi bilo na pustom otoku bez medija

“Radionice nerijetko uključuju prakse kao što su oluja ideja, razgovor, rasprava s voditeljicama kao moderatoricama, ponavljanje već naučenog, igru, glumu, izrađivanje plakata te prezentacije, čime se inzistira na razvijanju prezentacijskih vještina kod djece, kao ulaganju za budućnost. Dajući prednost učenju kroz igru, kako bismo što bolje dočarali važnost medija i razvijanja kompetencija za njihovo korištenje, djeca su zaigrala igru ‘Pusti otok’. Zamišljali su da žive na pustom otoku bez medija, opisivali koje stvari bi ponijeli na pusti otok, kako bi preživjeli bez medija, na koje načine bi se informirali i bi li se mogli priviknuti na život bez medija. Zaključili su kako bi mogli živjeti bez medija i da im ponekad mediji oduzimaju dragocjeno vrijeme koje bi mogli iskoristiti igrajući se s drugima”, opisuje Jana Borovčak.

Na radionicama “Male početnice medijske pismenosti” bavili su se i stereotipima i predrasudama, promatrali u kontekstu svoje okoline i izvan njega, pa tako i kroz medije. Djeca su također upoznata s reklamama, reklamnim kampanjama, utjecajem reklama i njihovom funkcijom u medijima.

Djeca i oglašavanje: što se smije, a što ne?

“Kroz razgovor kojih reklama se sjećaju, koje su im se svidjele, a koje nisu, došli smo i do vidljivih i skrivenih poruka reklama. Gledali smo reklame koje se odnose na medijsku pismenost te razgovarali o tome jesu li ih zamijetili u medijima te koja je njihova poruka. Svjesni uloga reklama i poruka koje nam one šalju, djeca su osmislila i odglumila reklame na temu dječjih prava vezanih za medije, informacije, obrazovanje i štetne sadržaje“, pričaju voditeljice.

O internetu, privatnosti, vijestima i traženju informacija

S obzirom na svakodnevnu upotrebu interneta i mobilnih aplikacija, društvenih mreža i općenito mobilnih telefona, tableta i računala, posebnu su pozornost posvetili dobrim i lošim stranama interneta te pravu na informacije i privatnost.

“Djeca su definirala što je za njih privatnost, a razgovarali smo i koliko znaju o privatnosti na društvenim mrežama, roditeljskom nadzoru te postupcima u slučaju kršenja prava na privatnost. Kroz edukativne filmove i video materijale djeci su prikazane dobre i loše strane interneta i društvenih mreža te smo došli smo do saznanja kakva su dječja mišljenja o internetu te njegovim pozitivnim i negativnim stranama, a djeca su izradila i svoj Bonton – Pravila lijepoga ponašanja na internetu i društvenim mrežama.

Aplikacija iz koje djeca i mladi mogu učiti o zaštiti osobnih podataka

Bavili smo se i vijestima, proizvodnjom, pisanjem i ciklusom vijesti, a urednica srednjoškolskog lista ‘Tabula Nova’ predstavila nam je proces nastanka školskog lista te nam prenijela svoja iskustva. Djeca su se iskušala u pisanju vijesti koja je morala biti pozitivna i iz njihove okoline. Taj im je zadatak bio težak jer se nisu mogli dosjetiti pozitivnih novosti iz svoje okoline i komentirali su kako se s negativnim vijestima puno češće susreću”, kažu voditeljice radionica “Male početnice medijske pismenosti”.

U sklopu Projekta djeca su posjetila i Gradsku knjižnicu “Ksaver Šandor Gjalski” gdje su doznala o njezinoj povijesti, svrsi i ulogama knjižnica. “Kroz praktične zadatke upoznali su se s relevantnim izvorima informacija, stekli vještine razlikovanja irelevantnih i relevantnih izvora informacija te su upoznati s informacijskom i informatičkom pismenosti. Mnoga djeca rijetko posjećuju knjižnicu, ne koriste knjižnu građu za pronalazak informacija već se oslanjaju samo na internetske izvore, tako da im je dana mogućnost upoznavanja knjižnih izvora informacija, ali i relevantnih internetskih stranica za pronalazak provjerenih informacija”, kaže Jana Borovčak.

Anketa o dječjim pravima i medijskoj pismenosti

Neda Novosel osmislila je kratku anketu koju su proveli među učenicima 6. razreda Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku, kojima je projekt “Mala početnica medijske pismenosti” predstavljen vršnjačkom edukacijom.

“Anketom, koju smo proveli prije radionice o medijskoj pismenosti u školi među 40 učenika 6. razreda došli smo do sljedećih korisnih informacija: pojam dječjih prava svojim riječima ne zna definirati 42,5 % učenika, dok njih 32,5 % definira značenje dječjih prava samo kroz nabrajanje prava na slobodno vrijeme, odmor, igru, zabavu, koja se odnose na članak 31. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Od 40 %  djece koja mogu neko pravo povezati s medijima, većina ih uz medije veže upravo taj skup prava – na slobodno vrijeme, igru, odmor. Uočili smo potrebu bavljenjem medijskim okruženjem i sadržajima vezanima za medijsku pismenost u školama, kao i temom dječjih prava i obaveza, odnosno odgovornosti”, kaže Neda Novosel.

Djeca imaju pravo na informaciju, slobodu izražavanja mišljenja i na privatnost

Dodaje kako su članice i članovi Dječjeg foruma i Dječjeg gradskog vijeća kao sudionice i sudionici Projekta ispunjavali ulaznu i izlaznu anketu. U ulaznoj anketi su, između ostalog, pisali što očekuju od Projekta te posebno izrazili želju za učenjem o opasnostima društvenih mreža i o pravilnom korištenju medija.

“Zanimalo ih je zašto su mediji važni, kako nam mogu biti korisni u svakodnevnom životu, kako se zaštititi od ‘loših’ medija, kako se ponašati na internetu, kako se služiti medijima te kako pronaći željeni sadržaj. Sva ova pitanja uvažena su i djeci su kroz projektne aktivnosti pruženi odgovori, a iz odgovora djece u izlaznim anketama dobivamo pozitivne povratne informacije za uložen trud u izradu i provedbu radionica. Na primjer, kod pitanja u kojem smo ih tražili da definiraju medijsku pismenost svojim riječima, odgovori djece bili su u 58,8 % slučajeva ispravni”, kaže Neda Novosel.

Dječji plakati i filmovi

Sa svrhom promocije i osvještavanja problema kršenja dječjih prava u medijima, djeca su kroz radionice osmišljavala vlastite poruke i slogane te je nastao i tiskan je set od četiri plakata s dječjim porukama: “Informacije može tražiti svatko, samo treba znati kako!”, “Mediji mogu biti dobri i zli, ali ih pametno koristimo mi!”, “Bontona na internetu imaj ti, nauči se lijepo ponašati!” i “Tko igrice stalno igra i internet koristi svaki dan, bolje da s prijateljima ide van!”

U partnerstvu sa Školom za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok u sklopu projekta nastala su tri kratka filma:

  • eksperimentalni film “Emotikoni” s prikazom međusobne otuđenosti djece i želje za povratkom zajedničke igre izvan doma i digitalnoga/virtualnoga svijeta:

  • film o dječjem prosvjedu zalaganja za pravila lijepoga ponašanja na internetu i društvenim mrežama:

  • zabavno-edukativno-promotivni spot vezan za rad Društva “Naša djeca” Zabok unutar Dječjeg foruma i Dječjeg gradskog vijeća:

“Kroz projekt ‘Mala početnica medijske pismenosti’ težimo razvijanju otvorenog, aktivnog, kritičkog stava i promišljanja djece o medijima i medijskim sadržajima. Važnost ovoga Projekta leži u razvoju vještina zahvaljujući kojima bi djeca bila sposobna kritički procijeniti medijski sadržaj, njegove pozitivne i negativne strane, znati se zaštititi od opasnosti na internetu i društvenim mrežama, znati kome se obratiti u slučaju nasilja u medijskom prostoru i slično. Ta znanja i vještine potrebno je kontinuirano nadograđivati, kako s djecom, njihovim roditeljima, učiteljima i nastavnicima, tako i s nama voditeljima i voditeljicama u Društvima ‘Naša djeca'”, zaključuje Jasenka Borovčak, tajnica DND-a Zabok.

Komentari

Komentari