U izvješću o praksama i aktivnostima medijskog opismenjavanja u 28 država članica Europske unije, medijskapismenost.hr istaknut je kao primjer dobre prakse i jedan od pet najznačajnijih hrvatskih projekata

Piše: Ana Dokler

U digitalnom okruženju, gdje se granice između odgovornosti različitih medijskih dionika još uvijek definiraju, postaje sve važnije osigurati odgovarajuću razinu osviještenosti korisnika medija. Razvoj njihove pismenosti, putem kurikuluma medijskog odgoja u školama, ili putem izvanškolskih aktivnosti kojima je cilj povećati njihove digitalne vještine, može biti ključno za osiguravanje učinkovite upotrebe postojećih alata zaštite, ali i poboljšanje stupnja svijesti korisnika kad je riječ o ponašanju na internetu.

je širok pojam koji, prema definiciji Stručne skupine za medijsku pismenost Europske unije, uključuje sve tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne sposobnosti koje građanima omogućuju pristup, kritičko razumijevanje medija i interakciju s njima. Aktivnosti promicanja medijske i informacijske pismenosti u skladu s ovom definicijom prilično su raširene u Europi i, iako postoje brojne studije o nacionalnim politikama u Europi, Europska komisija smatrala je nužnim mapiranje praksi i aktivnosti medijske pismenosti u Europskoj uniji kako bi se identificirale dobre prakse i omogućio se prijenos znanja među državama članicama, stoji u predgovoru izvješća pod nazivom “Mapiranje praksi i aktivnosti medijske pismenosti u EU-28“, koje je krajem ožujka 2017. objavio Europski audiovizualni opservatorij, jedna od institucija Vijeća Europe sa sjedištem u Strasbourgu.

Studija, koju je financirala Europska komisija, pruža detaljnu analizu glavnih trendova utemeljenu na ukupno 547 projekata, među kojima je istaknuto i detaljnije opisano 145 primjera dobre prakse.

Stručnjaci iz svake od 28 država članica EU-a trebali su identificirati 20 značajnih projekata medijskog opismenjavanja u svojoj zemlji od 2010. te za pet najznačajnijih dati i detaljnije informacije.

Razvoj medijske pismenosti u Hrvatskoj

Izvješće za Hrvatsku temelji se na podacima koje je prikupio dr.sc. Igor Kanižaj,  docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

U izvješću je istaknuto kako u Hrvatskoj postoji duga tradicija rada na medijskoj pismenosti, unatoč nedostatku sustavnog i strateškog pristupa te minimalnoj koordinaciji između glavnih dionika. U prošlosti se većina projekata medijskog opismenjavanja odnosila na projekte kojima se razvijala filmska pismenost, a koje je pokretao Hrvatski filmski savez. Tijekom zadnjih pet godina povećao se broj projekata direktnije usmjerenih na kritičke aspekte medijske pismenosti, a neki od njih prepoznati su i na europskoj razini.

Iz ovog dokumenta prenosimo vam i pregled pet najznačajnijih projekata medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj:

1. Multimedijski portal medijskapismenost.hr

U lipnju 2016. Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Agencija za elektroničke medije zajedno s partnerima (Akademijom dramske umjetnosti, Fakultetom političkih znanosti Hrvatskim audiovizualnim centrom i Hrvatskim filmskim savezom) objavili su prvi nacionalni portal o medijskoj pismenosti pod nazivom medijskapismenost.hr. Glavni cilj ovoga projekta sa šest ključnih dionika je informiranje, obrazovanje i osnaživanje roditelja o medijskoj pismenosti.

Cilj nam je osnažiti roditelje da aktivno traže informacije o medijima

Portal medijskapismenost.hr obuhvaća širok spektar tema medijske pismenosti: sigurnost na internetu, mediji i dječji razvoj, nasilje u medijima, stereotipi u medijima. Većina sadržaja namijenjna je roditeljima, nastavnicima i djeci.

2.

Djecu medija osnovalo je 2011. godine Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu (DKMK). Glavni je cilj bio povećati kompetencije medijske pismenosti djece, nastavnika i roditelja.

Djeca medija: volonteri koji potiču medijsku pismenost u hrvatskim školama

Projekt Djeca medija obuhvaća niz različitih aktivnosti: radionice za djecu, roditelje i nastavnike, istraživanja i izdavačku djelatnost, te radijsku emisiju o medijskoj pismenosti na lokalnoj radio stanici. Od 2011. održali su preko 550 predavanja i radionica za više od 10.000 sudionika, i to prvenstveno zahvaljujući doprinosu svojih volontera. Nedavno je projekt Djeca medija osvojio i prestižnu europsku nagradu koju dodjeljuje Evens Foundation, vodeći promotor medijskog obrazovanja u Europskoj uniji.

3. Hrvatska

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) osnovan je 2006. kao neprofitna organizacija u Osijeku. U posljednjih pet godina proširili su područje djelovanja pa je CNZD postao i partner u projektu koji je pokrenula Europska unija – Centar za sigurniji internet Hrvatska: učinimo internet dobrim i sigurnim mjestom.

U tom projektu, uz CNZD, sudjeluju Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Terrakom Zagreb i Grad Osijek. Projekt ima podršku brojnih partnera i organizacija iz privatnog i javnog sektora, kao i akademske zajednice i nevladinih udruga. Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je podići svijest o sigurnosti na internetu putem različitih aktivnosti i kanala.

4.

Telecentar je jedna od najuspješnijih nevladinih udruga u Hrvatskoj u području medijske i informacijske pismenosti. Osnovana 2005., posljednjih se godina proširila i dobila nekoliko projekata koje financira EU. Istaknuti su ovi njihovi projketi:

Telecentre Multimedia Academy jedinstven je projekt medijskog opismenjavanja odraslih.

Zašto nam trebaju medijski pismeni učitelji?

Unite IT – Uniting Europe through digital empowerment usmjeren je na izgradnju novih zajednica na internetu i dijeljenje najboljih praksi u digitalnoj zajednici, a cilj mu je promicanje cjeloživotnog učenja, povećanje zaposlenosti i inkluzije u društvu.

CodeMob je projekt usmjeren na poboljšanje ključnih digitalnih kompetencija, a namijenjen je prvenstveno nezaposlenim mladim ljudima.

Y-NEX (European Youth News Exchange Programme) je projekt financiran iz programa ERASMUS+, u kojem partneri iz akademske zajednice, medija i drugih sektora kreiraju nove kurikulume za novinare, uključujući module o medijskoj pismenosti i ljudskim pravima, mobilnom novinarstvu, pravima intelektualnog vlasništva, digitalnom poduzetništvu. Kurikulumi se provode putem MOOC-a, besplatnih internetskih tečajeva.

Upišite besplatni internetski tečaj mobilnog novinarstva

Youth ePerspectives on Migration (YeP) nastoji informirati mlade ljude o mogućnostima koje digitalne i medijske tehnologije pružaju u izvještavanju, podizanju svijesti i kontekstualizaciji. Kroz niz radionica mladi usvajaju znanja i vještine iz područja digitalne fotografije, digitalnog izvještavanja i e-novinarstva.

5.

Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić jedinstven je desetodnevni obrazovni program nazvan po slavnom profesoru filmske umjetnosti Anti Peterliću.

Posljednjih godina, Škola je sve usmjerenija na medijsku pismenost s ciljem osnaživanja i povećanja kompetencija nastavnika i profesora u osnovnim i srednjim školama, ali i učenika zainteresiranih za film i medijsku kulturu.

Mjesto gdje učitelji snimaju filmove i uče o medijskoj kulturi

Nudi kombinaciju razvoja kritičkog pristupa i praktičnih vještina. Kao program cjeloživotnog učenja, Škola je certificirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i do sada se u njoj obrazovalo preko 1600 sudionika.

Naglasak na kritičkom razmišljanju

Analizirajući sve predstavljene projekte medijskog opismenjavanja u EU, autori studije su zaključili da se najviše pažnje posvećuje razvoju kritičkog razmišljanja o medijima i medijskim sadržajima (403 od 547 projekata), zatim korištenju medija, odnosno sposobnostima traženja, pronalaženja i korištenja medijskih sadržaja i usluga (385 projekata), znatno manje stvaranju medijskih sadržaja, participaciji i interakciji te interkulturalnom dijalogu, a upravo je takva situacija i u Hrvatskoj.

Preuzmite cijeli dokument na engleskom jeziku

Kako za svu djecu osigurati jednaka prava u okviru medijske pismenosti?

Komentari

Komentari